Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Nesreće u kojima ljudi ginu, izvlačenje novca, utaje. Mučno je čitati kako propadaju svi Horvatinčićevi procesi

Izvukli smo za što je sve Tomislav Horvatinčić bio optužen od 1980.; svaki put se izvukao

ZADNJA IZMJENA: stu 8, 2019

Čini se da trakavica sa suđenjem Tomislavu Horvatinčiću još nije gotova, i neće završiti tako skoro. Jutarnji list jučer je objavio neslužbenu informaciju kako je pala presuda kojom je 72-godišnji tajkun osuđen zbog pomorske nesreće u kojoj je 2011. godine stradalo dvoje Talijana. Kako se čini izglednim da ćemo gledati još jednu etapu procesa koji traje već osam godina, pripremili smo pregled svih dosad donesenih i srušenih presuda. Usput smo dodali i detalje o ostalim pravnim neprilikama s kojima se Horvatinčić susreo tijekom svoje dugačke poduzetničke karijere.

1. Oslobođen jer nije utvrđeno je li ubrojiv

Slučaj koji je nekoliko puta ozbiljno uzdrmao povjerenje hrvatske javnosti u funkcionalnost pravne države počeo je kada je 16. kolovoza 2011. godine Tomislav Horvatinčić pokraj otočića Lukovnjaka gliserom naletio na jedrilicu na kojoj su bili talijanski supružnici Francesco i Marinela Patella Salpietro. Horvatinčićev gliser se kretao brzinom 26 milja na sat, pregazio je jedrilicu i usmrtio talijanski par, čija su raskomadana tijela završila u moru. Prvi sudski postupak trajao je četiri godine. Horvatinčić je 16. studenog 2016. godine proglašen krivim za kazneno djelo počinjeno iz nehaja, a ne iz neizravne namjere, kako je stajalo u optužnici. Sutkinja Maja Šupe osudila ga je na 20 mjeseci zatvora uvjetno, s rokom kušnje od 3 godine.

Sutkinja je uvjetnu kaznu objasnila nizom olakotnih okolnosti. Spomenula je Horvatinčićeve zdravstvene tegobe, kajanje koje je iskazao te njegovu spremnost da plati odštetu djeci ubijenih Talijana. Horvatinčićevi odvjetnici su se žalili, tvrdeći da im je klijent bio neubrojiv zbog sinkope, riječi koja je nakon toga ušla u široku upotrebu, a označava iznenadan, kratkotrajan gubitak svijesti. Presudu je na kraju srušio županijski sud u Zadru zaključivši da tijekom suđenja nije utvrđeno je li Horvatinčić u trenutku nesreće bio ubrojiv.

2. Sutkinja je prihvatila sinkopu

Drugo suđenje završilo je još povoljnije po optuženoga. Novom presudom koju je sutkinja Šupe pročitala 13. listopada 2017. godine Horvatinčić je oslobođen jer nije počinio „kazneno djelo neizravnom namjerom, niti iz nehaja”. Ukratko, sutkinja je zaključila da je obrana sinkopom uvjerljiva, te da Horvatinčić u trenutku nesreće nije bio pri svijesti, zbog čega nije uspio zaobići talijansku jedrilicu. Hrvatska javnost je takvom presudom bila zgrožena, kao i djeca poginulih Talijana. Presuda je pala u svibnju 2018. godine, kada je Žalbeno vijeće Županijskog suda u Zadru prihvatilo žalbu Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku i njihov zahtjev da se Horvatinčiću ponovno sudi.

Vijeće Županijskog suda u Zadru ocijenilo je da je sutkinja Šupe napisala niz nelogičnosti u obrazloženju presude, što predstavlja bitnu povredu odredaba zakona o kaznenom postupku. Među ostalim, za zadarski sud bilo je sporno zašto je u oslobađajućoj presudi prihvaćena teza obrane da je Horvatinčić doživio sinkopu, dok nisu uzeti u obzir iskazi ostalih svjedoka i ono što je on sam izjavljivao nakon nesreće. U prvom je trenutku, naime, Horvatinčić je tvrdio da mu je zakazao upravljački sustav na gliseru. O time nelogičnostima Telegram je detaljno pisao ovdje.

3. Osuđen, ali na manje od pet godina

Slučaj je ponovo vraćen Općinskom sudu u Šibeniku, uz promjenu Vijeća i suca. Novo suđenje počelo je u listopadu 2018. godine. Bilo je predviđeno da prvo ročište bude održano još u srpnju, no Horvatinčićeva obrana pokušala se riješiti suca Ivana Jurišića. Tvrdili su da je sudac neobjektivan jer je njegova supruga zamjenica Općinske državne odvjetnice u Šibeniku, ali zahtjev im je na kraju odbijen kao neosnovan. Tijekom suđenja isplivali su svakakvi zanimljivi detalji, poput rezultata vještačenja psihijatra koji je zaključio da je Horvatinčić “narcisoidan, ali nije neubrojiv”.

Horvatinčić se pokušao braniti nabrajajući svoja dobročinstva, te tvrdio da je djeci stradalih Talijana njegovo osiguranje isplatilo odštetu, što su odvjetnici obitelji Salpietro demantirali. Horvatinčićeva obrana za sudar je pokušala okriviti poginule jedriličare, odnosno dokazati da su oni krivo skrenuli prije sudara. Ništa od toga nije pomoglo – Tomislav Horvatinčić je 13. ožujka ove godine osuđen na četiri godine i 10 mjeseci zatvora. Uz to mu je na pet godina zabranjeno upravljanje svim vrstama motornih vozila, i dosuđeno je da mora platiti i 190 tisuća kuna sudskih troškova. Možda je zgodno naglasiti tu kaznu od četiri godine i deset mjeseci; da je osuđen na malo više – pet godina, morao bi odmah u zatvor. Ovako je na slobodi čekao eventualnu pravomoćnost presude.

4. Čini se da je i ova presuda pala

DORH se na tu prvostupanjsku presudu žalio u svibnju, ne navodeći kolika bi kazna bila primjerena, ali tvrdeći da je Horvatinčića nužno zatvoriti na duže vrijeme „kako bi se postigla svrha specijalne i generalne prevencije i time utjecalo na svijest građana o pogibeljnosti istih i sličnih kaznenih djela”. Jutarnji list jučer je objavio neslužbenu informaciju da je Županijski sud u Zadru ukinuo presudu kojom je Horvatinčić proglašen krivim za izazivanje teške pomorske nesreće. Prvostupanjska presuda navodno je pala iz procesnih razloga. Prema tumačenju Županijskog, Općinski sud nije mogao odlučivati o Horvatinčiću zbog izmjena Kaznenog zakona.

U vrijeme nesreće, propisana kazna za djelo koje se njemu stavlja na teret bila je od tri do deset godina. Kasnije je povećana prvo na maksimalno 12, a zatim na 15 godina zatvora. To nije moglo utjecati na Horvatinčićevu kaznu, no prema izmjenama zakona iz siječnja ove godine, Općinski sudovi smiju se baviti samo kaznenim djelima za koje je propisana kazna do 12 godina. S obzirom na to da je u međuvremenu za ovaj slučaj maksimalna kazna povećana na 15, Općinski sud se, prema ovoj navodnoj presudi Županijskog, morao izuzeti i usred postupka proglasiti nenadležnim. To nije učinjeno pa je zadarski Županijski sud sada ukinuo tu presudu i postupak će početi iznova, sada na Županijskom sudu u Šibeniku.

5. Bilo je i drugih prometnih nesreća

Nalet na talijansku jedrilicu nije prva teška prometna nesreća u kojoj je sudjelovao Tomislav Horvatinčić. Prva mu se dogodila još 1980. godine, kada je naletio na jednu gospođu i njezinu kćer koje su prelazile cestu. Majka je poginula, a kći je teško ozlijeđena. Večernji list je pisao da je Horvatinčić nakon toga pobjegao je s mjesta nesreće i nije pozvao pomoć, a kasnije se branio time da je otišao jer mu je neki čovjek prijetio kada je izašao iz auta. Zbog te je nesreće Horvatinčić 1983. godine osuđen na šest mjeseci zatvora, ali dvije godine uvjetno.

Nova teška nesreća dogodila se devet godina kasnije. Tada je na zagrebačkoj Aleji Bologne naletio na ženu koja je poginula, ali postupak protiv Horvatinčića je obustavljen. Treću nesreću poduzetnik je izazvao 2010. godine, kada se sudario se s autom u kojem je bila četveročlana obitelj. Za tu nesreću nije odgovarao. “Ne znam je li uopće dobio kaznene bodove i odgovarao, jer je on prvo i osnovno prebrzo vozio”, kazala je Indira Žanić, sudionica te prometne nesreće za Dnevnik.hr.

6. Milijunski dugovi graditeljske tvrtke

U ozbiljne probleme Horvatinčić nije upadao samo zbog teško shvatljivog neopreza u prometu, nego i zbog svog nekretninskog biznisa. Još 2004. godine osnovao je graditeljsku tvrtku Dorf d.o.o.. Poslovanje nije išlo onako dobro kako se Horvatinčić nadao, zbog čega je sredinom 2015. godine tvrtka dobila stečajnu upraviteljicu, koja je uskoro zaključila da Dorf d.o.o. vjerovnicima duguje 66,44 milijuna kuna. Imovina tvrtke, koja se sastojala od više desetaka parcela, te nešto uredskog namještaja, informatičke opreme i alata, završila je na javnim dražbama. Prodajom imovine nije prikupljeno ni izdaleka dovoljno novca da se vrate svi dugovi, pa je T-portal u travnju prošle godine pisao kako je postotak namirenja vjerovnika tvrtke iznosi samo 0,21 posto.

Horvatinčić je s tom tvrtkom izveo zanimljiv financijski manevar. Naime, najveći vjerovnik tvrtke Dorf bila je druga tvrtka u Horvatinčićevom vlasništvu, Hoto grupa. Horvatinčić je čak 49,3 milijuna kuna duga koji je jedna njegova tvrtka, Dorf d.o.o., imala prema drugoj njegovoj tvrtki, Hoto grupi, ustupio jednom privatnom poduzetniku. Nije poznato koliko je kupac za to platio Horvatinčiću, ali očito je da najveći dio potraživanja od preko 49 milijuna kuna nije naplatio.

7. Utaja poreza u Tuđmanovom najdražem klubu

Krajem 2005. godine Horvatinčić i još dvojica bivših čelnika NK Croatije, Mirko Novosel i Damir Vrbanović, optuženi su da su iz kluba izvlačili novac i utajili porez, čime su državni proračun oštetili za skoro 120 milijuna kuna. Horvatinčić je konkretno optužen da je u srpnju i kolovozu 1996. dao fiktivne zajmove za 26 igrača i tri trenera na koje nisu plaćeni porez i prirez od 1,8 milijuna. On se branio da je kao direktor NK Croatije volontirao šest tjedana, te da su ga na prihvaćanje te dužnosti mimo njegove volje natjerali ljudi bliski predsjedniku Franji Tuđmanu.

„Ako je nešto trebalo potpisati, to bi mi donijeli financijski direktor i šefica računovodstva, nisam dobio ni lipe za svoj rad, samo sam potrošio svojih 40.000 DEM na putovanja s klubom. U kolovozu smo ispali iz europske lige, pa sam otišao kod Tuđmana i zahvalio mu se te rekao da ne mogu više ostati i da moram na operaciju noge u Beč”, branio se Horvatinčić pred sudom, prenio je Večernji list. Na kraju su sva trojica optuženih u travnju 2012. godine oslobođena optužbi.

8. Aktivista ga je optužio da je posudio novac od mafije

U lipnju 2010. godine Horvatinčić je podnio tužbu protiv Teodora Celakoskog, koordinator udruga Pravo na grad i Zelena akcija, koje su te godine organizirale prosvjede zbog izgradnje Cvjetnog prolaza u Varšavskoj na djelu javne površine. Te je godine Zagreb proključao zbog bijesa dijela građana izazvanog uzurpacijom javnog prostora u Varšavskoj ulici, iskorištenog za gradnju ulaza u podzemnu garažu velikog Horvatinčićevog projekta, Centra Cvjetno. Celakoski je tijekom najžešćih sukoba oko Cvjetnog javno rekao da je Horvatinčić od zagrebačkog krim miljea posudio 15 milijuna eura, pisao je Poslovni dnevnik.

Prema tvrdnjama Celakoskog, Horvatinčić je taj novac posudio svojoj Hoto grupi kako bi preko nje mogao podići kredite za izgradnju kompleksa Cvjetni prolaz. Aktivist se branio da tajkuna nije namjeravao klevetati, nego je tražio da se u ime javnog interesa ispitaju Horvatinčićeve transakcije. Od parnice je na kraju odustao sam Horvatinčić, koji je 2012. godine na ročištu pred zagrebačkim Općinskim sudom izjavio da povlači tužbu i da će podmiriti troškove postupka.

Vedran Vrabec
Telegram autor
879 članaka Više o autoru
OGLASI
učitavanje...
Više s weba