Nestvarno. Plenković na presici s Von der Leyen kukao da mu demagozi napadaju Vladu: 'Koriste svaku priliku!'

U Splitu se održava kongres Europske pučke stranke koja se priprema za nadolazeće izbore. Jučer je stigla i predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, a tu je i Manfred Webber, predsjednik grupacije EPP-ovaca u Europskom parlamentu.

S njima je u Splitu i hrvatski premijer Andrej Plenković, a svi skupa su jutros, uoči nastavka kongresa, dali izjave medijima. Webber je govorio prvi rekavši kako se u Splitu raspravljaju ideje za sljedećih devet mjeseci do izbora. “Mi kao najveća stranka u Europi građanima želimo dati uvjerljiv pristup kako nastaviti dalje”, kazao je.

Kazao je kako su ključni problemi inflacija, rast cijena nekretnina i kako su drugi prioritet ilegalne migracije. “Države moraju odlučivati tko ulazi u EU, ne krijumčari”, kazao je.

Budućnost Europe

Treća točka rasprave bit će im budućnost Europe. “Moramo ponuditi plan za sljedeće godine za ojačane Unije. Za sve te debate je sjajno biti u Hrvatskoj jer je ona idealna zemlja za raspravu ovih pitanja. Hvala Andreju Plenkoviću, ovo je zemlja gdje možemo uvjeriti ljude za proeuropski pristup. Vidjeli smo ulazak u Schengen, ulazak u eurozonu. Taj duh Hrvatske je motivacija za nas na europskoj razini. Premijer Plenković je povezan, zna puno prijatelja na Europskoj razini što je na korist Hrvatskoj, ali i EU”, kazao je Webber.

Plenković je zahvalio Weberu i poželio dobrodošlicu njemu i Von der Leyen. “Ovo je gotovo mjesec EPP-ove aktivnosti u Hrvatskoj”, kazao je pa nabrojao sve skupove EPP-ovaca u Hrvatskoj. “To je znak poštovanja”, kazao je.

Borba s demagozima?

Složio se s Weberom oko ključnih pitanja koja će se raspravljati. “Nekoliko je glavnih pitanja u svim EU zemljama, prvo je, jasno sigurnost, zbog raznih kriza od covida do rata u Ukrajini pa do prijetnje ilegalnih migracija. Sigurnost je u fokusu”, kazao je. Kao drugo pitanje je naglasio kompetitivnost Europske unije. “Moramo ojačati solidarnost u vremenu krize”, kazao je i govorio o socijalnoj koheziji i izbjegavanju socijalne frakture.

Kao treće pitanje je govorio o proširenju Europske unije i zemljama u susjedstvu. “Mislimo da bi svi naši susjedi trebali ubrzati reforme kako bi bili spremniji ući u daljnje faze pristupa EU”, kazao je. “Finalno, mislim da trebamo pronaći načine za borbu protiv demagoga. Svi ih imamo, Hrvatska i druge zemlje, koriste bilo koju temu da napadaju vlade onako kako im odgovara, ali u isto vrijeme nikada ne nude rješenja za građane i one koji ih trebaju”, kazao je.

‘Hrvatska je europska priča o uspjehu’

Von der Leyen rekla je kako će uvijek pamtiti 1. siječnja 2023. kada je Hrvatska ušla u Schengen i eurozonu. “Bilo je divno gledati ponos ove zemlje koja ulazi u Schengen i Eurozonu. Hrvatska je europska priča o uspjehu i vaše vodstvo ju je dovelo do te točke”, kazala je Plenkoviću.

„Ruski rat protiv Ukrajine dokazao je da postoji snažna potreba da se Europa prilagodi opasnijem i nepredvidljivijem geopolitičkom okruženju”, rekla je Njemica. Dio te prilagodbe je i proširenje Unije. „Vrlo je važno da objasnimo državama članicama i našim građanima da nas u novom geostrateškom okruženju proširenje na temu zasluga osnažuje i na našu je dobrobit”, rekla je predsjednica EK-a.

Ruska ucjena nije uspjela

Naglasila je da je EU pojačala svoje napore prema obrambenoj uniji i osnažila svoje veze s NATO saveznicima i drugim pouzdanim partnerima. EU je Ukrajinu dosad vojno i financijski pomogla s više od 81 milijardi eura, a ruska ucjena energentima nije uspjela jer se Europa riješila ovisnosti o ruskom gorivu, a cijene su pale na predratnu razinu. Ključno je ipak da EU radi na razvoju čistih tehnologija jer one pojačavaju njezinu neovisnost i konkurentnost te stvaraju nova radna mjesta, kazala je.

EU će u narednom razdoblju morati popraviti svoj sustav migracija i azila, što su pokazali posljednji događaji na Lampedusi na koju stižu deseci tisuća migranata. Šefica EK-a je sredinom mjeseca posjetila taj talijanski otok u blizini afričke obale s premijerkom Giorgiom Meloni. „Naši građani s pravom očekuje da je Europa ta koja odlučuje tko dolazi i pod kojim uvjetima, a ne krijumčari i trgovci ljudima”, zaključila je.