Net.hr ima super foru; lektorirali su tekst Sande Ham iz Glasa Slavonije, pogreške su joj presmiješne
Priča oko urednice časopisa Jezik danas je dobila zabavan nastavak
Prije par dana pisali smo o prof. dr. sc. Sandi Ham, voditeljici Katedre za suvremeni hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Osijeku i aktualnoj glavnoj urednici Jezika, časopisa za kulturu hrvatskog književnog jezika, koja se jako osramotila statusom na Facebooku.
Gospođa Ham je, naime, htjela održati malu lekciju iz hrvatskog jezika pa je napisala kako se ne piše Pjongčang, već Pjongjang. Radi se, naravno, o dva posve različita grada. O njezinom elementarnom nepoznavanju geografije prvi je pisao naš Drago Hedl pa ga je profesorica Ham malo napala, obrisala sve profile na društvenim mrežama, ali baš jako nije htjela priznati svoju pogrešku.
Naučila je razliku između Pjongjanga i Pjongčana
No, evo, sada je u Glasu Slavonije objavila autorski tekst pod naslovom “Nije hrvatski jezik otok u sred nijemoga mora” i iz njega se da iščitati kako je ipak naučila razliku između Pjongčanga i Pjongjanga. Ipak, da se iščitati i kako gospođi Ham, koja je jedna od urednica Hrvatskog školskog pravopisa, pravopis baš i nije forte.
Net.hr je pomno iščitao njezin tekst i lektorirao ga. Osim goleme količine tipfelera, načinila je i nekoliko pogrešaka koje su u suprotnosti s pravopisom kojem je autorica.
Osim što je pogriješila u naslovu, profesorica Ham istu pravopisnu pogrešku ponovila je i u tekstu. “Tomu doista i jest tako – nije hrvatski otok u sred nijemoga mora”, piše u njenom tekstu. Riječ “u sred” ne postoji, već se pravilno kaže “usred” (Hrvatski školski pravopis, 154. str.).
Tipfeleri i pravopisne pogreške
Nadalje, već u idućoj rečenici profesorica je napisala “različitih jezikâ”. “Usuprot, hrvatski je bio i ostao u sred živih valova različitih jezikâ“, stoji. Kako se navodi u Hrvatskom školskom pravopisu, na 68. stranici, “Zbog pridjeva … jasno je kada je imenica u jednini, a kada u množini pa ne treba pisati genitivni znak”.
Također, profesorica je u tekstu učinila i sljedeće tipfelere: “radi njegovanja i očuvanju“, “druge jezika” i “sljedeće 322 stranica“.
Zanimljivo je i da je kao glavna urednica časopisa Jezik na hrčku napisala: “Časopis Jezik izlazi bez prijekida od rujna 1952.” iako u svom pravopisu uopće nema riječi prijekid nego samo prekid (Hrvatski školski pravopis, 135. str.).
