Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Nevjerojatna priča o ubojstvu kontroverznog vlasnika prve privatne banke u Jugoslaviji i sinu koji tuži RH

Ibrahim Dedić ubijen je 1999. u Zagrebu, njegov sin je tužio Hrvatsku, tražeći 10 milijuna kuna jer ga nije zaštitila

ZADNJA IZMJENA: svi 22, 2019

Prije 20 godina, ispred svog doma, ubijen je prvi privatni bankar u bivšoj Jugoslaviji i Hrvatskoj, Ibrahim Dedić. Tog 3. srpnja 1999. oko 23.30 sati, dok je izlazio iz zgrade u Ivekovićevoj ulici na zagrebačkim Sveticama, gdje je imao stan i poslovnicu Promdei banke, u njega su pucali napadači iz crnog BMW-a.

Bila je to klasična sačekuša kakvih je krajem 1990-tih u Zagrebu bilo mnogo. Ubojice Ibrahima Dedića nikada nisu otkrivene. Njegov sin Alen Dedić od države već godinama traži 10 milijuna kuna odštete jer nije pronašla očeve ubojice te ga nije, tvrdi, zaštitila, iako je godinama ranije prijavljivao prijetnje. U više navrata pokušali su ga i ubiti. Zagrebačka policija bilježi dva neuspješna atentata na njega, dok je sam Dedić tvrdio da ih je bilo čak sedam. Sud je ovih dana, nakon 10-godišnjeg procesa, nepravomoćno odbio njegov zahtjev koji je još jednom u javnost izvukao nevjerojatnu priču o Dediću.

Tko je bio Ibrahim Dedić?

Ibrahim Dedić bio je jedna od najkontroverznijih osoba na poduzetničkoj sceni bivše Jugoslavije i Hrvatske. Rođen je 1947. u mjestu Ćukovi kod Bihaća. Djetinjstvo je proveo u Ljutočkoj dolini. Kako stoji u jednoj od njegovih biogafija, u Zagrebu je studirao pravo, a 1977. postao je otac, kada mu se rađa sin.

Tijekom osamdesetih godina osniva nekoliko poslovnih obrta, da bi 1989. godine otvorio Promdei banku, prvu privatnu banku na prostoru bivše SFRJ. Kako je došao do početnog kapitala pitanje je na koje se u ono vrijeme moglo dobiti niz različitih odgovora – od toga da je zaradio na privremenom radu u Njemačkoj, do toga da je novac zgrnuo ilegalnim poslovima.

U svakom slučaju, početak ratnih događanja na prostorima Balkana, te velika inflacija koja im je prethodila, učinili su da prva privatna banka ostvari veliki profit. Prvu poslovnicu otvorio je upravo u Ivekovićevoj ulici 17, u zgradi u kojoj je i živio. Kasnije će njegova banka imati 43 poslovnice diljem Hrvatske, te Bosne i Hercegovine i Slovenije.

Svi poslovi Ibrahima Dedića

Dedićeva banka konstantno je bila pod nadzorom. Samo u jesen 1990. u njoj je obavljeno 486 kontrola i revizija. U studenom 1992. u poslovnici Promdei banke u Kopru pronađeni su krivotvoreni tolari zbog čega je slovenska policija uhitila Dedića. U zatvoru je proveo osam mjeseci.

Kasnije su čelnici Narodne banke BiH procesuirani u Sarajevu zbog sumnjivih odnosa te banke s Promdei bankom, točnije višemilijunskih iznošenja efektive, konverzije deviznih valuta i transfera deviznih sredstava, iako Promdei banka navodno nije uživala rejting neophodan za bankarske transakcije. Međutim, te optužbe na sudu nisu dokazane.

I tijekom Domovinskog rata Ibrahim Dedić je u Hrvatskoj izazivao veliku pozornost. Naime, u njegovoj banci mogle su se nabaviti baš sve svjetske valute, doduše uz visoke provizije, a i kredite je plasirao uz visoke kamate i upis hipoteke. Za vrijeme ratnih zbivanja u BiH Dedić je pomagao muslimanskim izbjeglicama, dijeleći im hranu i ostale potrepštine ispred džamije u Folnegovićevom naselju.

Tvrdio da su ga pokušali ubiti 7 puta

Spominjali su se u to vrijeme i Dedićevi poslovi s Fikretom Abdićem zvanim Babo, čelnikom samoprozvane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna. Abdić će kasnije u Hrvatskoj biti pravomoćno osuđen na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina u Zapadnoj Bosni. Sin Ibrahima Dedića tvrdi da je imovina njegovog oca u jednom trenutku dosezala i 53 milijuna njemačkih maraka, odnosno da je dnevno zarađivao oko sto tisuća maraka.

Na kontroverznog bankara, prema službenim informacijama, pucano je dva puta. On je tvrdio da su ga čak sedam puta pokušali ubiti, te da mu se konstantno prijetilo i da ga se ucjenjivalo. U jednom navratu od njega je traženo dva milijuna njemačkih maraka.

Mnogi su ga optuživali da izmišlja

Prvi pokušaj ubojstva Ibrahima Dedića dogodio se u prosincu 1997. godine. Svega nekoliko tjedana kasnije, 12. siječnja 1998. ponovno je pucano na njega. Tada mu je prostrijeljen vrat. Iz bolesničke postelje govorio je kako ga ucjenjuju za dva milijuna njemačkih maraka, ali da nitko ništa ne poduzima. Mnogi su mu se čak podsmjehivali i govorili da izmišlja.

“Kada su ga ubili rekli su ‘gledaj, ovaj čovjek je bio u pravu kada je upozoravao’, ali što je to vrijedilo kada su ga ubili, bio je komentar bivšeg predsjednika Stjepana Mesića, koji je Dedićeva upozorenja usporedio s javnim istupima suvlasnika Nacionala Ive Pukanića kojem se također ozbiljno prijetilo, prije nego što je likvidiran.

Dedićevo ubojstvo nije riješeno

Ubojstvo Ibrahima Dedića nikada nije rasvijetljeno. Dakle, ni sada, 20 godina kasnije ne zna se tko je tog 3. srpnja ispalio hice u vlasnika Promdei banke. Njegova likvidacija dogodila se u godinama kada je u Zagrebu bijesnio obračun kriminalnih klanova. Tada se država, doduše bezuspješno, pokušala boriti s rastućim organiziranim kriminalom, hapšenjem jedne skupine kojoj u konačnici većina ključnih optužbi nije dokazana.

Dedića su ubojice izrešetale s više hitaca, spominjalo ih se čak 20. Susjedi su, međutim, čuli svega tri. Ni ubojice ni nalogodavci te likvikdacije nikada nisu pronađeni.

‘Bio sam nezaštićen i bez prihoda’

“Moj otac tražio je pomoć od tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Ivana Penića. Svi u Hrvatskoj i u MUP-u bili su upoznati s prijetnjama koje je dobivao, ali ih očito nitko nije shvaćao ozbiljno. Policijska uprava zagrebačka trebala je osigurati život mog oca i dati mu stalnu pratnju. Dakle, MUP nije postupio prema Zakonu o policiji”, tvrdi Alen Dedić u tužbi koju je podnio protiv države. U sudskom postupku zbog propusta policije koja nije uspjela zaštititi njegovog oca traži deset milijuna kuna odštete.

“Ja sam s nepunih 19 godina ostao bez oca, nezaštićen i bez prihoda za život koje mi je otac davao. Bio sam u strahu i za vlastiti život s obzirom da su i mene namjeravali likvidirati”, dodaje bankarev sin.

Kako se policija brani

Tužbu je podnio još 2009. godine, a tek ovaj tjedan stigla je nepravomoćna sudska presuda. Općinski građanski sud u Zagrebu odbio je tužbu ocijenivši da Dedić nije dokazao propuste policije u slučaju Ibrahima Dedića. Ni on sam, kako proizlazi iz policijske dokumentacije, nije tražio policijsku zaštitu, niti je iskazao strah, tim više što je s majkom u to vrijeme živio u Njemačkoj. Nije se kasnije više ni raspitivao o rezultatima kriminalističkog istraživanja. Doduše, pokušao je to učiniti jednom, a kada nije ništa doznao, jednostavno je odustao. Sada Alen Dedić još može uložiti žalbu na viši sud.

Policija je, u svoju obranu, sudu poslala svu dokumentaciju o onome što je učinjeno nakon što je pucano na Ibrahima Dedića. Dostavila je i informacije o potrazi za njegovim ubojicama. Na osnovu toga, sud je zaključio kako je sve napravljeno po policijskim pravilima, tim više što je u proces bilo uključeno i Županijsko državno odvjetništvo. To je sudu bilo dovoljno da odbaci njegovu tužbu i zaključi kako u ovom trenutku nema dokaza da netko u policiji namjerno nije želio zaštititi Ibrahima Dedića, ili da ne želi pronaći njegove ubojice.

Ana Raić Knežević
Telegram autor
1262 članka Više o autoru
Više s weba