Nekad je nužno odabrati stranu

Nevjerojatni HRT tužio državu Europskom sudu za ljudska prava. Odbijeno im svih 20 tužbi

Sud u Strasbourgu kaže da je HRT u Hrvatskoj imao pošteno suđenje

06.10.2021., Zagreb - Saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije nastavio je danas razgovore s kandidatima za novog glavnog ravnatelja HRT. Robert Sveb Photo: Patrik Macek/PIXSELL
FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Europski sud za ljudska prava objavio je presudu kojom je odbio 20 tužbi koje je protiv Hrvatske podnijela Hrvatska radio televizija (HRT). Prema informacijama Štefice Stažnik, zastupnice RH pred Europskim sudom, dio HRT-ovih tužbi je proglašen nedopuštenima, a za preostali dio su donesene presude prema kojima nije došlo do kršenja konvencijskih prava nacionalnoj dalekovidnici. Drugim riječima, domaći sudovi nisu griješili u postupcima koje je HRT pokretao – iako je dio presuda u istom slučaju bio u korist HRT-a, a dio protiv.

Riječ je o epilogu goleme afere o kojoj je Telegram detaljno pisao – pronevjeri oko 1,5 milijuna kuna, odnosno oko 200 tisuća eura iz HRT-ovog proračuna.

Detalji afere u kojoj je oštećen HRT

S tom aferom povezivalo se sada već pokojnog šefa HRT-ovog računovodstva Artura Kosanovića. Još 2009. otkriveno je da je on neko vrijeme nezakonito isplaćivao autorske honorare na račune ljudi koji uopće nisu surađivali s HRT-om. Oni su taj novac podizali i vraćali mu ga. Zadržali bi si tek neku sitnu naknadu. Iznos se na kraju popeo do milijun i pol kuna.

Kako je Kosanović već 2010. umro protiv njega nije ni pokrenut kazneni postupak, nego se HRT okrenuo protiv ljudi kojima je uplaćivao fantomske honorare. Navodno se radilo o 176 osoba. Njih je HRT naknadno tužio i sudskim putem tražio povrat tog novca.

Različite presude o ukradenom novcu

Sudovi su donosili različite presude. Neki su odbijali HRT tvrdeći da je kao javna ustanova morao znati što mu radi šef računovodstva pa stoga nemaju pravo na povrat isplaćenih iznosa. Drugi su pak donosili presude u korist HRT-a uz obrazloženje da su ljudi, kojima je Kosanović nezakonito plaćao honorare, taj novac stekli bez ikakve osnove. U slučaju ‘stjecanja bez osnova’ novac se mora vratiti.

Nakon Vrhovnog i Ustavnog suda, gdje nisu uspjeli dobiti odluke u svoju korist, s HRT-a su se požalili i Europskom sudu za ljudska prava. Željeli su da na temelju načela ‘stjecanje bez osnova’ svi ljudi vrate Kosanovićeve honorare. Uvjeravali su Europski sud da u Hrvatskoj nisu imali pravedno suđenje. Ukazivali su da je dio sudova bio za njih, a dio protiv njih. To, naglašavali su, pokazuje neujednačenost sudske prakse.

Žalili su se i što im Ustavni sud u nekim slučajevima nije dao da podnesu ustavnu tužbu, a u nekima ih je odbijao.

Evo što na to kaže Europski sud

Sada je Europski sud za ljudska prava donio odluke prema kojima su svi postupci protiv HRT-a bili OK, odnosno da HRT nije imao nepošteno suđenje u Hrvatskoj.

“Točno je da je između 2013. i 2015. postojala različita praksa drugostupanjskih sudova o pitanju stjecanja bez osnova, no u hrvatskom pravu postoje zaštitni mehanizmi za ispravljanje tih nedosljednosti. Vrhovni sud ih je i primijenio te je dao jasno pravno stajalište kako tumačiti odredbe o stjecanju bez osnove. Europski sud je također ocijenio da su meritorne odluke Vrhovnog suda imale ‘konsolidirajući efekt’ na buduću domaću praksu o ovom pitanju”, navedeno je u odluci Europskog suda za ljudska prava.

Drugim riječima, to što je HRT želio da se uvijek sudi u njegovu korist za sud u Strasbourgu nije bilo relevantno, niti je zbog toga mogao zaključiti da su hrvatski sudovi kršili nacionalnoj TV kući konvencijska prava.