New York Times je objavio zanimljivu tezu, pišu da Balkan postaje testno područje u novom hladnom ratu s Rusijom
Rusija sve više širi svoj utjecaj i povećava etničke napetosti
New York Times piše da Rusija sve više širi svoj utjecaj i povećava etničke napetosti u zemljama koje teže pridruživanju Europskoj uniji. Pozivajući se na neimenovanog američkog dužnosnika, američki dnevnik NYT tvrdi da Balkan postaje probni teren u novom hladnom ratu s Rusijom.
Podsjećajući kako je Bosna i Hercegovina kolijevka Prvog svjetskog rata i ključna točka Balkana u kojoj su oduvijek dominirale različite imperije, etniciteti i religije. Steven Erlanger, šef dopisništva tog dnevnika u Bruxellesu, piše kako na Balkanu, nadmetanje Zapada s Rusijom ima potencijal da uvede novu nestabilnost u regiji koji se i dalje oporavlja od ratova.
Povećavanje etničkih tenzija
Situacija na Balkanu sliči onoj ukrajinskoj, gdje je Rusija najprije prihvatila da se Kijev približi Europskoj uniji, ali ne i NATO-u te zatim promijenila stav. Rusija širi svoj utjecaj i uvećava etničke tenzije u zemljama koje se nadaju ulasku u Europsku uniju, zbog čega je Bruxelles intenzivirao svoje planove za proširenje, navodi list.
Mark Galeotti, viši istraživač u Institutu za međunarodnu suradnju u Pragu ističe da Rusija doživljava Balkan kao bojište u svom “političkom ratu” nastojeći stvoriti nove smetnje u potencijalnim pregovorima s Europskom unijom. “Politika EU je generalno bila da se podrži šta god drži Zapadni Balkan mirnim. To je veoma opasno i stvara savršeno okruženje u kojem Moskva igra svoje igre”, kaže Galeotti.
Rusi žele iskoristiti slabost BiH
Charles A. Kupchan, koji je u mandatu američkog predsjednika Baracka Obame vodio Vijeće nacionalne sigurnosti, kaže kako Rusi iskorištavaju posljednji dio Zapadne Europe koji je politički disfunkcionalan. To bi, piše dnevnik, moglo dovesti do veće nestabilnosti u regiji koja je još od ratnih sukoba devedesetih trusno političko područje.
Iako su u Sarajevu nakon tog sukoba mnoge zgrade obnovljene, Bosna i Hercegovina kao “slomljena” država na kraju rata 1995. godine postaje krhki konstrukt u kojem prevladava korupcija, etnička i nacionalistička mržnja. Kupchan misli kako Rusija želi iskoristiti upravu tu slabost te da je to i ohrabrilo predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da krene u referendum o nezavisnosti ovog entiteta.
Nepovjerenje EU prema balkanskim zemljama
Skepitcizam prema ovim zemljama u Bruxellesu je i dalje dubok. Europska unija je ponudila novu šansu zemljama Zapadnog Balkana da se pridruže, ali nitko ne vjeruje da su te zemlje spremne za EU, navodi list.
Strategija EU-a za Zapadni Balkan predstavljena je u veljači ove godine i sadržava šest inicijativa koje se odnose na pravosuđe, sigurnost i migracije, razvoj gospodarstva i društva, razvoj, transport i energetsku povezanost, digitalizaciju i bolje susjedske odnose. Jean Claude Juncker je tada rekao da 2025. godina kao datum pridruživanja Srbije i Crne Gore Europskoj uniji nije nemoguć cilj, ali da je ambiciozan.
Zabrinutost Washingtona zbog širenja ruskog utjecaja
Carl Bildt, bivši švedski ministar vanjskih poslova, misli da će vrijeme pokazati koliko je taj plan zapravo realan, jer u mnogim od tih zemalja vlada kriminal i korupcija na svim razinama vlasti i uprave.
U izvještaju Europske unije je navedeno i to da postoji snažno političko uplitanje u rad medija i provođenje kontrole nad njima, kao ozbilje sumnje u neovisnost pravosuđa. New York Times piše kako je novi interes Washingtona motiviran zabrinutošću zbog širenja ruskog utjecaja. Ross Johnson iz Centra Willson, dodaje da američki Kongres traži od Pentagona da iznese “procjenu sigurnosne suradnje Zapadnog Balkana i Rusije”.