Politika & Kriminal

Nezakonita imenovanja državnih odvjetnika i sudaca postaju problem. Vijeća rade po svom, država plaća kazne i nikome ništa

Sad je otkriven nezakonit natječaj u DORH-u. Pobijedio je čovjek s najlošijim ocjenama

FOTO: Pixsell

Imenovanja sudaca već su problematizirana na Ustavnom sudu i u široj javnosti, a sada je utvrđeno da je nezakonito bilo i jedno imenovanje u Državnom odvjetništvu RH (DORH). Državnoodvjetničko vijeće (DOV) imenujući zamjenika općinske državne odvjetnice u Rijeci prekršilo je zakon. Utvrdio je to Ustavni sud RH prihvativši tužbu kandidatkinje koja je također sudjelovala na tom natječaju.

Kod imenovanja državnih odvjetnika DOV može u obzir uzeti najviše deset kandidata koji se na bodovnoj ljestvici nalaze unutar deset bodova razlike. Odnedavno je tako i sa sucima.

Bodove kandidati dobivaju na osnovu završne ocjene u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike i na osnovu razgovora s članovima DOV-a. Unatoč toj zakonskoj odredbi DOV je za zamjenika u Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci lani imenovao čovjeka koji je od prvoplasirane kandidatkinje imao 19 bodova manje.

Ustav jamči jednake uvjete zapošljavanja

Ustavni sud RH to je imenovanje nedavno poništio. Utvrdio je da je najbolje ocijenjenoj kandidatkinji povrijeđeno ustavno pravo da slobodno bira poziv i zaposlenje. Ustav precizira da radna mjesta i dužnosti moraju biti dostupni svima pod jednakim uvjetima. Ovdje se to, međutim, nije dogodilo.

Sporni natječaj za zamjenika u Građansko-upravnom odjelu Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci raspisan je 26. srpnja 2019. godine. Prijavilo se 11 kandidata. U rujnu je objavljen i prvi redoslijed sastavljen na osnovu bodova ostvarenih završnom ocjenom u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike. Na njemu je kandidatkinja bila na trećem mjestu s 269 bodova, dok je čovjek koji je na kraju odabran bio deveti s 248 bodova.

Nastavak natječaja za posao u DORH-u

U veljači 2020. natječaj je nastavljen. Obavljeni su razgovori s kandidatima. Troje ih je u međuvremenu povuklo prijave, a jedna nije pristupila. Na kraju je kandidatkinja, koja je podnijela tužbu, završila na prvom mjestu s ukupno 282 boda, a protukandidat, koji je pobijedio, na šestom mjestu s 263 boda.

Još troje kandidata se nakon tog kruga natječaja povlači, a četvero ih prolazi sigurnosnu provjeru. Nakon svega Državnoodvjetničko vijeće odabire kandidata koji je bio 19 bodova lošiji od najbolje plasirane.

Kako je bila moguća takva odluka?

Iz DOV-a objašnjavaju kako im bodovi znače samo polazište za odabir, te dodaju kako ne žele automatizmom birati zamjenike samo na osnovu bodova.

“DOV je nakon niza održanih sjednica u svom dosadašnjem mandatu, na kojima se konstantno suočava s ovom problematikom, zauzeo jedinstveno stajalište da zbroj bodova ostvarenih na temelju završne ocjene u Državnoj školi i na razgovoru, ne ukazuje automatski tko je od prijavljenih kandidata najbolji za imenovanje na pojedinu državnoodvjetničku dužnost.

Posebno jer bi se time odluka DOV-a o imenovanju zamjenika državnog odvjetnika svela tek na puko mehaničko prenošenje redoslijeda kandidata. Time ne bismo ostvarili svoju ustavnu dužnost imenovanja u suštinom smislu, jer bi odluka bila donesena već u trenutku donošenja ocjene u Državnoj školi, na koju DOV, niti u trenutku donošenja niti u postupku imenovanja ne može utjecati”, objašnjavaju iz DOV-a čiji je predsjednik Darko Klier, zamjenik glavne državne odvjetnice.

Najbolje ocijenjeni kandidati nisu najbolji

DOV još dodaje kako su već uočili da najbolje bodovani kandidati nisu uvijek najbolji za mjesta za koja su se javili. Tako je i u ovom slučaju, za izbor zamjenika općinske državne odvjetnice u Rijeci, zaključeno kako je upravo jedan od najlošije bodovanih kandidata zapravo najbolji. Oduševio je, naime, članove DOV-a na razgovoru, te u tom dijelu natječaja dobio maksimalne bodove.

Najbolje bodovanoj kandidatkinji zamjerili su što dolazi iz drugog državnog odvjetništva, a ne onog u Rijeci, te su zaključili kako bi se zbog toga morala neko vrijeme prilagođavati. To što je između nje i njihovog najboljeg kandidata bilo čak 19 bodova i što zakon jednostavno dopušta odabir među kandidatima koje dijeli samo 10 bodova, DOV-u nije bilo bitno. Čak su kritizirali zakon koji takvim odredbama po njihovom mišljenju obezvrjeđuje postojanje Državnoodvjetničkog vijeća kao samostalne i neovisne institucije utemeljene Ustavom Republike Hrvatske.

Treba li onda mijenjati sporni zakon?

“Ovakvim zakonodavnim rješenjem u potpunosti su obezvrijeđena sva mišljenja sustava o kandidatima, sustava koji o radu i sposobnostima tih kandidata zna najviše.

Odabrani kandidat u Građansko-upravnom odjelu Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci iznimno uspješno radi već dugi niz godina. Specijalist je za građansko-upravne predmete i osoba s ogromnim znanjem i iskustvom. U trenutku imenovanja radit će posao zamjenika bez ikakve potrebe za daljnjom obukom, upoznavanjem sa specifičnostima Građansko-upravnog odjela Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci ili prilagodbom na sustav i ljude u njemu. Posebno je to važno jer je zbog obima poslova tom državnom odvjetništvu neophodna osoba koja može odmah samostalno preuzeti referadu”, naglašava DOV.

Ustavni sud: ‘DOV mora poštivati zakon’

Ipak, Ustavni sud poručio im je kako ne mogu kršiti zakon koji je na snazi, bez obzira što tvrde da ih ograničava u donošenju odluka.

Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću izričito propisuje da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od deset bodova. U konkretnom slučaju razlika između ova dva kandidata bila je 19 bodova što znači da je takvim imenovanjem DOV postupio protivno zakonom propisanim kriterijima, zaključio je Ustavni sud.

“DOV svakako pri donošenju svoje odluke o imenovanju treba uzeti u obzir osobine pojedinog kandidata bitne za donošenje odluke, međutim te okolnosti se mogu uzeti u obzir kod ocjenjivanja kandidata na razgovoru kao i pri donošenju odluke o imenovanju unutar 10 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova”, naglasio je Ustavni sud ukidajući odluku o imenovanju. Iz javno dostupnih podataka vidljivo je da sporni natječaj još nije ponovljen.

Neustavan je i odabir nekih sudaca

Zanimljivo je da je lani Ustavni sud utvrdio kako je i Državno sudbeno vijeće (DSV) gotovo na isti način prekršilo pravila o izboru sudaca.

Naime, umjesto tri najbolje ocijenjene sutkinje za Županijski sud u Zagrebu na natječaju otvorenom 2016. imenovalo je suce koji su imali 15-25 bodova manje od njih. Doduše, taj natječaj je poništen, no i u ponovljenom su odabrani isti suci, a razlike u bodovima ponovno su bile značajne.

Ustavni sud nakon ponavljanja natječaja nova sporna imenovanja ipak ne ukida. Primjećuje da suci koji nisu imenovani u pravednom postupku uredno obnašaju svoj posao. Umjesto toga, sutkinjama kojima je DSV povrijedio pravo na jednakost u pristupu radnim mjestima dosuđuje odštetu od po 40 tisuća kuna. Dakle, zbog neustavnih imenovanja sudaca država je morala platiti 120 tisuća kuna.

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu