Nezavisni odvjetnik Suda EU prihvatio argumente Hrvatske; smatra da nisu nadležni za slovensku tužbu oko arbitraže
Hrvatska je od početka tvrdila da Sud EU nije adresa za rješavanje arbitražnog spora
Nezavisni odvjetnik Suda Europske unije smatra da ta institucija nije nadležna za tužbu koju je Slovenija podnijela u Luksemburgu protiv Hrvatske zbog neprovođenja arbitražne presude. „Nezavisni odvjetnik Priit Pikamäe Sudu predlaže da se proglasi nenadležnim za odlučivanje o tužbi koju je podnijela Slovenija”, navodi se u priopćenju.
Mišljenje nezavisnog odvjetnika tek je prvi korak u rješavanju ovog slučaja, jer konačnu odluku moraju donijeti suci. No, Sud nerijetko slijedi preporuku svojih nezavisnih odvjetnika. Stoga se može pretpostaviti da su u Banskim dvorima s olakšanjem dočekali ovo mišljenje jer je hrvatska strana tvrdila upravo to, da Sud u Luksemburgu nije nadležan za slovensku tužbu.
O argumentima Slovenije
U priopćenju, objavljenom na stranicama Suda EU, ističe se da nezavisni odvjetnik „smatra da razgraničenje državnih područja ne spada u područje nadležnosti Unije i, u skladu s tim, Suda”. Sporazum o arbitraži – dokument koji su 2009. godine potpisali tadašnji premijeri dviju država, Jadranka Kosor i Borut Pahor – ne potpada pod slučajeve u kojima je Unija obvezana međunarodnim pravom, navodi se dalje u priopćenju.
Nezavisni odvjetnik analizirao je sve prigovore koje je u svojoj tužbi navela Slovenija. Ljubljana je, među ostalim, tvrdila da neprovođenjem arbitražne presude – koja Hrvatska, napomenimo, uopće ne priznaje zbog kompromitacije arbitražnog procesa – Zagreb krši šengenska pravila, obveze koje proizlaze iz europske ribarstvene politike i tako dalje.
Zašto Sud nije nadležan?
„Što se tiče navodnih povreda obveza koje proizlaze iz zajedničke ribarstvene politike, nadzora granica i planiranja morskog područja, nezavisni odvjetnik primjećuje da se Slovenija poziva na premisu prema kojoj je granica utvrđena arbitražnom odlukom. No, on ističe da ta odluka nije provedena u odnosima između dviju dotičnih država članica. Iz toga zaključuje da – sa stajališta prava Unije – granica između tih dviju država članica nije utvrđena. Na temelju toga nezavisni odvjetnik zaključuje da Slovenija implicitno želi ishoditi izvršenje arbitražne odluke, što ne spada u područje nadležnosti Unije”, piše u priopćenju.
Nezavisni odvjetnik na kraju zaključuje da su „navodne povrede prava Unije akcesornog karaktera u odnosu na pitanje utvrđivanja granice između Hrvatske i Slovenije. Međutim, takvo utvrđivanje po samoj svojoj biti predstavlja pitanje međunarodnog javnog prava, za koje Sud nije nadležan”.
Dobra vijest za Schengen
U srpnju, prije prvog saslušanja pred sudom u Luksemburgu, domaći diplomatski krugovi s dosta su optimizma dočekali vijest da će Sud najprije odlučivati samo o svojoj nadležnosti. Visoki diplomatski izvor tada je za Telegram izjavio da je do „dobar signal” i da „pokazuje da naš prigovor (o nenadležnosti Suda, op.a.) drži vodu”.
Mišljenje nezavisnog odvjetnika, dakle, nije zadnji korak u rješavanju slovenske tužbe. Ali ako bi i Sud EU-a prihvatio istu argumentaciju, to bi bila dobra vijest i Hrvatsku u kontekstu pristupanja Schengenu, budući da u svojoj tužbi Slovenija tvrdi da, neprovođenjem arbitražne presude, Zagreb krši šengenska pravila.