Nekad je nužno odabrati stranu

Ni Đuro Gavrilović nije ratni profiter. Spasila ga je odluka Ustavnog suda o Ivi Sanaderu

Zaključeno je da je nastupila zastara prije izmjena Ustava kojima je uvedeno nezastarijevanje ratnog profiterstva

17.05.2017., Zagreb - George Djuro Gavrilovic izlazi sa Zupanijskog suda na Zrinjevcu. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Ni Đuro Gavrilović nije ratni profiter. Potvrdio je to malo prije i službeno Vrhovni sud RH koji je odbio žalbu USKOK-a. USKOK se, naime, žalio na oslobađajuću presudu Gavriloviću iz srpnja 2019. godine. Tada je vijeće Županijskog suda u Zagrebu zaključilo da je za nedjela što su mu stavljena na teret nastupila zastara i da se kazneni postupak više ne može voditi, a sada je to potvrdio i Vrhovni sud RH.

Gavrilović je bio optužen jer je u jeku Domovinskog rata kupio više tvrtki iz sustava mesne industrije Gavrilović s dva milijuna maraka namijenjenih obrani Hrvatske.

Kako je kupio posrnule firme?

Korištenje tog novca Gavriloviću je, prema optužnici, omogućio je tadašnji ministar financija Jozo Martinović. USKOK je tvrdio da ga je Gavrilović potaknuo na tu zlouporabu.

Umjesto da Hrvatska u tom trenutku ratnog stanja i ugroze po suverenitet nabavi oružje, Gavrilović je između studenog 1991. i listopada 1992. s novcima koje mu je dao Martinović kupio postrojenja u Petrinji. Radilo se o više tvrtki u stečaju koje su knjigovodstveno procijenjene na gotovo 68 milijuna tadašnjih njemačkih maraka.

Optužnicom mu je na teret bilo stavljeno ratno profiterstvo, odnosno poticanje Martinovića na zlouporabu njegove tadašnje ministarske funkcije.

Može li Ustavni sud tumačiti Ustav?

Nakon prve oslobađajuće presude zamjenica ravnateljice USKOK-a Petra Parlov upozorila je da je Županijski sud u Zagrebu zanemario odredbu Ustava o nezastarijevanju ratnog profiterstva, ali i Ustavnom sudu koji je u svojoj presudi u slučaju Ive Sanadera zapravo zacementirao sudbinu svih postupaka zbog nezakonitog bogaćenja tijekom rata. Naime, Ustavni sud napisao je da se, unatoč izmjeni Ustava iz lipnja 2010., ne može nikome suditi za ratnog profiterstvo ako je kazneno djelo prije tog trenutka već bilo u zastari.

“Takvo tumačenje predstavlja slučaj tzv. ekscesivnog sudskog aktivizma, s obzirom da se tumačenje Ustavnog suda stavlja ispred samog Ustava”, upozorila je Parlov dodajući kako odluka Ustavnog suda nije mogla biti izvor prava Županijskom sudu u Zagrebu. Drugim riječima, smatrala je da se sudovi ne trebaju držati tumačenja Ustavnog suda već Ustava i Zakona o nezastarijevanju ratnog profiterstva.

Unatoč tome, i Vrhovni sud RH pozvao se na odluku Ustavnog suda zaključivši da je u Gavrilovićevom slučaju zastara nastupila još u listopadu 2002., što znači prije lipnja 2010., te se stoga kazneni postupak protiv njega više ne može voditi.