Protegu i društvo teretilo se da su zloupotrijebili svoju poziciju tako što su pojedinim klijentima banke odobravali kredite izvan redovnih uvjeta po kojima je HPB tada poslovao, a radilo se o događajima iz 2005. pa do kolovoza 2009. godine.
Optužnica nekoliko puta vraćana na doradu
Znači o situacijama koje su se počele događati prije 18 godina. USKOK-ova optužnica je od 2010. godine tri puta vraćana na doradu da bi onda suđenje krenulo početkom 2014. godine.
Kada sudski proces traje godinama, ili kao u ovom slučaju više od desetljeća, praktički se i samo suđenje pretvara u kaznu. Ljude se godinama razvlači po sudovima, da bi na kraju, kao u ovom slučaju, bili proglašeni nevinima.
Stranke mogu tražiti odštetu zbog predugih procesa
Osim što su takvi procesi skupi, dodatna šteta za državu može nastati ako se optuženi odluče tražiti odštetu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Sudski postupak bi, prema ustaljenoj sudskoj praksi, trebao biti završen u roku od tri godine.
Još jedan proces, koji će po svemu sudeći također trajati više godina jest onaj protiv Ivice Todorića i suradnika, u kojem ih se tereti da su putem lažnih mjenica financirali Agrokor.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ovdje je također bilo problema s optužnicom, koja je prošle godine vraćena na doradu, da bi je sud početkom travnja ove godine napokon potvrdio, te se očekuje početak suđenja. Sama optužnica ima više stotina stranica, a spis više desetaka tisuća stranica, zbog čega nije teško zaključiti da će proces trajati godinama.
Na sudove dolazi preko milijun predmeta godišnje
Uz ovakve javnosti poznate slučajeve, postoji i veliki broj dugotrajnih procesa u kojima stranke nisu poznate osobe, pa onda ni ne dobivaju pažnju javnosti. No, tako sporo sudovanje utječe na pravnu sigurnost u zemlji, a onda i na sve ostalo.
Kakvu, recimo, sigurnost imaju poduzeća, ako u slučaju nekog spora s poslovnim partnerom, moraju biti spremni da će presudu čekati više godina, kada njezin rezultat možda više neće imati nikakav značaj?
Članak se nastavlja ispod oglasa
Prije otprilike dva mjeseca predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, podnoseći izvješće Hrvatskom saboru o stanju sudbene vlasti, rekao je da sudovi svake godine riješe oko 1,3 milijuna predmeta, ali je problem što im pristigne isto toliko novih. Riješiti preko milijun predmeta godišnje sasvim sigurno jest zahtjevan posao. No, i Dobronić je tada priznao da u predmetima starijim od sedam godina stojimo dosta lošije od ostalih zemalja Europske unije.
Nije normalno da sudski procesi traju cijelo desetljeće
U takvim okolnostima suci pripremaju još i 'bijeli štrajk'
Kakvu, recimo, sigurnost imaju poduzeća, ako u slučaju nekog spora s poslovnim partnerom, moraju biti spremni da će presudu čekati više godina, kada njezin rezultat možda više neće imati nikakav značaj?
Više od desetljeća trebalo je hrvatskom pravosuđu da utvrdi jesu li Josip Protega, bivši direktor Hrvatske poštanske banke i njegovi suradnici krivi ili nisu krivi za malverzacije teške oko 30 milijuna eura. Na kraju je prvostupanjski sud utvrdio da nisu krivi. Očito je da u načinu na koji se u Hrvatskoj suduje nešto ne štima, ako je moguće da se na odluku čeka godinama.
Protegu i društvo teretilo se da su zloupotrijebili svoju poziciju tako što su pojedinim klijentima banke odobravali kredite izvan redovnih uvjeta po kojima je HPB tada poslovao, a radilo se o događajima iz 2005. pa do kolovoza 2009. godine.
Optužnica nekoliko puta vraćana na doradu
Znači o situacijama koje su se počele događati prije 18 godina. USKOK-ova optužnica je od 2010. godine tri puta vraćana na doradu da bi onda suđenje krenulo početkom 2014. godine.
Kada sudski proces traje godinama, ili kao u ovom slučaju više od desetljeća, praktički se i samo suđenje pretvara u kaznu. Ljude se godinama razvlači po sudovima, da bi na kraju, kao u ovom slučaju, bili proglašeni nevinima.
Stranke mogu tražiti odštetu zbog predugih procesa
Osim što su takvi procesi skupi, dodatna šteta za državu može nastati ako se optuženi odluče tražiti odštetu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Sudski postupak bi, prema ustaljenoj sudskoj praksi, trebao biti završen u roku od tri godine.
Još jedan proces, koji će po svemu sudeći također trajati više godina jest onaj protiv Ivice Todorića i suradnika, u kojem ih se tereti da su putem lažnih mjenica financirali Agrokor.
Ovdje je također bilo problema s optužnicom, koja je prošle godine vraćena na doradu, da bi je sud početkom travnja ove godine napokon potvrdio, te se očekuje početak suđenja. Sama optužnica ima više stotina stranica, a spis više desetaka tisuća stranica, zbog čega nije teško zaključiti da će proces trajati godinama.
Na sudove dolazi preko milijun predmeta godišnje
Uz ovakve javnosti poznate slučajeve, postoji i veliki broj dugotrajnih procesa u kojima stranke nisu poznate osobe, pa onda ni ne dobivaju pažnju javnosti. No, tako sporo sudovanje utječe na pravnu sigurnost u zemlji, a onda i na sve ostalo.
Kakvu, recimo, sigurnost imaju poduzeća, ako u slučaju nekog spora s poslovnim partnerom, moraju biti spremni da će presudu čekati više godina, kada njezin rezultat možda više neće imati nikakav značaj?
Prije otprilike dva mjeseca predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, podnoseći izvješće Hrvatskom saboru o stanju sudbene vlasti, rekao je da sudovi svake godine riješe oko 1,3 milijuna predmeta, ali je problem što im pristigne isto toliko novih. Riješiti preko milijun predmeta godišnje sasvim sigurno jest zahtjevan posao. No, i Dobronić je tada priznao da u predmetima starijim od sedam godina stojimo dosta lošije od ostalih zemalja Europske unije.