Nacionalni statistički uredi nisu mala zajebancija. Radi se o iznimno bitnim tijelima za kreiranje bilo kakvih politika, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini. To su posebno naglasili Europski parlament i Vijeće EU u Uredbi o nacionalnoj statistici u kojoj se inzistira na maksimalnoj stručnosti i neovisnosti nacionalnih statističkih ureda, te obvezali države članice da odgovornima u tim tijela “osiguravaju stručnu neovisnost”. Štoviše, za čelnike statističkih tijela izričito se kaže kako “pri obavljanju statističkih zadaća djeluju neovisno; te ne traže ni ne prihvaćaju upute od bilo koje vlade ili druge institucije, tijela, ureda ili subjekta”.
Popis stanovništva također nije mala zajebancija. Kruna je to desetogodišnjeg napora i rada svakog nacionalnog statističkog tijela, kao i kralježnica mnogih budućih političkih, ekonomskih i socijalnih odluka nekog društva. Integritet tog popisa, ukratko, ključan je ne samo za ljude koji su ga radili, nego i za državu i Europsku uniju.
Napad i razlozi za obranu
Stoga, kad političar sa samog vrha vlasti javno kaže kako rezultati popisa nisu pouzdani, pa još detaljizira da nije bilo dovoljno popisivača, da se neki ljudi nisu htjeli popisati, a da je sve skupa još rađeno i u kaotično doba pandemije, stvar je smrtno ozbiljna. I zahtijevala bi, u najmanju ruku, bijesnu reakciju čelne osobe tog statističkog tijela čiji se rad ovako dovodi u pitanje. Ili, naravno, neopozivu ostavku.
Pritom, u istoj zemlji u kojoj predsjednik Vlade brojke s popisa stanovništva opisuje kao nepouzdane, Ustavni sud ih je, baš nedavno, vrlo ozbiljno uzeo u obzir u razmatranju oko ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama. Štoviše, i dobar dio političke scene inzistira na tome da bi se brojke s popisa stanovništva trebale ozbiljnije uvažavati. Dakle, čelna osoba statističkog tijela itekako ima razloga braniti rezultate popisa na koji je utrošeno čak 170 milijuna kuna.
Dakle, Hrvatska
Na ovom mjestu, međutim, glazba prestaje. Sve logične pretpostavke, svi propisi, sav garantirani integritet struke razbija se kao val o hrid na činjenici da se radilo o kunama. Dakle, Hrvatska.
Rad Državnog zavoda za statistiku je brutalno ponizio sam premijer Andrej Plenković, kako bi opravdao stranačko kidnapiranje cijelog procesa izmjene granica izbornih jedinica u Hrvatskoj. Nema veze što u registru birača, na osnovu kojeg je HDZ crtao nove izborne jedinice ima pola milijuna punoljetnih građana više nego na popisu stanovništva. Jer, popis je, eto, nepouzdan.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Udar iz DZS-a
Osim Ustavnog suda u svojoj odluci iz veljače, za veći značaj popisa stanovništva, krunskog posla Državnog zavoda za statistiku, založio se jučer i prvi čovjek oporbe, Peđa Grbin, upozorivši na štetu koju Plenković radi govoreći o tome da su rezultati popisa – nevaljani.
Na kraju se, konačno, oglasio i sam Državni zavod za statistiku. U svojoj objavi na službenom twitter profilu, stručno neovisni, kako i predviđaju EU dokumenti, udarili su na političare i institucije koje nemaju pojma. Na Grbina i Ustavni sud.
“S obzirom na brojne medijske objave o korištenju Popisa 2021. kao podlogu za kreiranje izbornih jedinica, upućujemo na čl.17. st.2. Zakona o Popisu koji propisuje da službeni rezultati nisu osnova za usporedbu s drugim državnim evidencijama koje se vode o osobnim stanjima građana”, objavili su iz DZS-a.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Napada nas, ali naš je
Dalje je bilo predvidivo – HDZ-ova Facebook stranica je u svom već odavno rutinskom izričaju internetske kanalizacije napala “posrnulog Grbina”, da nema pojma jer mu, evo, i struka na to ukazuje. Ustavnog suda se, zasad, nisu dirali, valjda računaju da će im još trebati.
A mogli su, barem po logici onog što je objavio Državni zavod za statistiku, jer je baš Ustavni sud podatke iz popisa koristio kao “osnovu za usporedbu s drugim državnim evidencijama”. “Ustavni sud koristio je Popis 2021. kao objektivan izvor podataka koji su korisni za ocjenu stvarnog stanja stvari u pogledu uravnoteženosti broja birača u postojećim izbornim jedinicama u Republici Hrvatskoj”, kaže se u odluci Ustavnog suda iz veljače kojom je ukinut tadašnji Zakon o izbornim jedinicama.
No, DZS je ipak radije u žiži sukoba oko valjanosti popisa stanovništva na koji je to tijelo utrošilo 170 milijuna kuna, zapravo stao na stranu Andreja Plenkovića. Koji tvrdi da popis nije pouzdan.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Savršen krug zarobljene zemlje
Motivacija je jasna. Prvog čovjeka DZS-a bira, nakon provedenog javnog natječaja, Vlada. Na prijedlog premijera. Lidiju Brković, današnju šeficu DZS-a, tako je Vlada Andreja Plenkovića, na prijedlog Andreja Plenkovića, postavila na sadašnju funkciju. Ne čudi taj izbor, Brković im se valjda dokazala na mjestu članice HDZ-ovog Odbora za financije.
Klasična je to priča iz stranački posve zarobljene zemlje – HDZ bira “neovisnu struku”, iz redova HDZ-a, a onda njihove “stručne” procjene koristi kao politički mač u borbi za održanje na vlasti. Krug je savršeno zatvoren.
Bizaran bonus
Ovdje, međutim, ima i bizaran bonus – popis stanovništva je doista odrađen u potpunom kaosu. Tek nekoliko dana prije popisa je odlučeno da popisivači moraju imati Covid potvrde, pa ih se onda navrat-nanos masovno testiralo, dvosmisleno pitanje o pripadnosti vjeri pokazalo je radikalno nestvaran pad katolika u Hrvatskoj, a rok za dovršetak popisa je doista produživan. Ukratko, klasičan kaos koji je postao ključno obilježje državne administracije u vrijeme Andreja Plenkovića.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nije stoga nimalo nemoguće da su i popis stanovništva i bizaran registar birača s 500 tisuća ljudi s pravom glasa viška, bolno nepouzdani. Samo, pola milijuna birača viška je dobra osnova za propitivanje regularnosti izbora.
Happy end
A nepouzdan popis stanovnika znači da bi se trebalo iznova propitivati podatke na osnovu kojih se, recimo, određuju sredstva iz EU fondova za Hrvatsku. Da bi se trebalo vidjeti jesu li baš s pravom ukinuta neka prava nacionalnih manjina koja proizilaze iz njihove brojnosti, poput ćirilice u, recimo, Vukovaru. I da bi, naravno, iz barem 170 milijuna razloga, netko trebao otići s posla na kojem se sad nalazi.
Neće se, naravno, dogoditi ništa. Izbori će se provesti na stranački iscrtanim izbornim jedinicama i s registrom u kojem je potencijalno 15-ak posto nepostojećih birača. Šefica Državnog zavoda za statistiku će nastaviti, dakako stručno i neovisno, obavljati svoj posao. Popis stanovništva, koji je premijer proglasio nepouzdanim, bit će i dalje osnova za donošenje fino podešenih političkih, gospodarskih i socijalnih mjera. Idila.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nije šala: Plenković rekao da popis stanovništva nije dobar. Statističari koji su ga radili napali - Grbina
Stvar postaje jasnija kad se zna da Državni zavod za statistiku vodi bivša članica HDZ-ovog Odbora za financije
Klasična je to priča iz stranački posve zarobljene zemlje - HDZ bira “neovisnu struku”, iz redova HDZ-a, a onda njihove “stručne” procjene koristi kao politički mač u borbi za održanje na vlasti. Krug je savršeno zatvoren
Nacionalni statistički uredi nisu mala zajebancija. Radi se o iznimno bitnim tijelima za kreiranje bilo kakvih politika, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini. To su posebno naglasili Europski parlament i Vijeće EU u Uredbi o nacionalnoj statistici u kojoj se inzistira na maksimalnoj stručnosti i neovisnosti nacionalnih statističkih ureda, te obvezali države članice da odgovornima u tim tijela “osiguravaju stručnu neovisnost”. Štoviše, za čelnike statističkih tijela izričito se kaže kako “pri obavljanju statističkih zadaća djeluju neovisno; te ne traže ni ne prihvaćaju upute od bilo koje vlade ili druge institucije, tijela, ureda ili subjekta”.
Popis stanovništva također nije mala zajebancija. Kruna je to desetogodišnjeg napora i rada svakog nacionalnog statističkog tijela, kao i kralježnica mnogih budućih političkih, ekonomskih i socijalnih odluka nekog društva. Integritet tog popisa, ukratko, ključan je ne samo za ljude koji su ga radili, nego i za državu i Europsku uniju.
Napad i razlozi za obranu
Stoga, kad političar sa samog vrha vlasti javno kaže kako rezultati popisa nisu pouzdani, pa još detaljizira da nije bilo dovoljno popisivača, da se neki ljudi nisu htjeli popisati, a da je sve skupa još rađeno i u kaotično doba pandemije, stvar je smrtno ozbiljna. I zahtijevala bi, u najmanju ruku, bijesnu reakciju čelne osobe tog statističkog tijela čiji se rad ovako dovodi u pitanje. Ili, naravno, neopozivu ostavku.
Pritom, u istoj zemlji u kojoj predsjednik Vlade brojke s popisa stanovništva opisuje kao nepouzdane, Ustavni sud ih je, baš nedavno, vrlo ozbiljno uzeo u obzir u razmatranju oko ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama. Štoviše, i dobar dio političke scene inzistira na tome da bi se brojke s popisa stanovništva trebale ozbiljnije uvažavati. Dakle, čelna osoba statističkog tijela itekako ima razloga braniti rezultate popisa na koji je utrošeno čak 170 milijuna kuna.
Dakle, Hrvatska
Na ovom mjestu, međutim, glazba prestaje. Sve logične pretpostavke, svi propisi, sav garantirani integritet struke razbija se kao val o hrid na činjenici da se radilo o kunama. Dakle, Hrvatska.
Rad Državnog zavoda za statistiku je brutalno ponizio sam premijer Andrej Plenković, kako bi opravdao stranačko kidnapiranje cijelog procesa izmjene granica izbornih jedinica u Hrvatskoj. Nema veze što u registru birača, na osnovu kojeg je HDZ crtao nove izborne jedinice ima pola milijuna punoljetnih građana više nego na popisu stanovništva. Jer, popis je, eto, nepouzdan.
Udar iz DZS-a
Osim Ustavnog suda u svojoj odluci iz veljače, za veći značaj popisa stanovništva, krunskog posla Državnog zavoda za statistiku, založio se jučer i prvi čovjek oporbe, Peđa Grbin, upozorivši na štetu koju Plenković radi govoreći o tome da su rezultati popisa – nevaljani.
Na kraju se, konačno, oglasio i sam Državni zavod za statistiku. U svojoj objavi na službenom twitter profilu, stručno neovisni, kako i predviđaju EU dokumenti, udarili su na političare i institucije koje nemaju pojma. Na Grbina i Ustavni sud.
“S obzirom na brojne medijske objave o korištenju Popisa 2021. kao podlogu za kreiranje izbornih jedinica, upućujemo na čl.17. st.2. Zakona o Popisu koji propisuje da službeni rezultati nisu osnova za usporedbu s drugim državnim evidencijama koje se vode o osobnim stanjima građana”, objavili su iz DZS-a.
Napada nas, ali naš je
Dalje je bilo predvidivo – HDZ-ova Facebook stranica je u svom već odavno rutinskom izričaju internetske kanalizacije napala “posrnulog Grbina”, da nema pojma jer mu, evo, i struka na to ukazuje. Ustavnog suda se, zasad, nisu dirali, valjda računaju da će im još trebati.
A mogli su, barem po logici onog što je objavio Državni zavod za statistiku, jer je baš Ustavni sud podatke iz popisa koristio kao “osnovu za usporedbu s drugim državnim evidencijama”. “Ustavni sud koristio je Popis 2021. kao objektivan izvor podataka koji su korisni za ocjenu stvarnog stanja stvari u pogledu uravnoteženosti broja birača u postojećim izbornim jedinicama u Republici Hrvatskoj”, kaže se u odluci Ustavnog suda iz veljače kojom je ukinut tadašnji Zakon o izbornim jedinicama.
No, DZS je ipak radije u žiži sukoba oko valjanosti popisa stanovništva na koji je to tijelo utrošilo 170 milijuna kuna, zapravo stao na stranu Andreja Plenkovića. Koji tvrdi da popis nije pouzdan.
Savršen krug zarobljene zemlje
Motivacija je jasna. Prvog čovjeka DZS-a bira, nakon provedenog javnog natječaja, Vlada. Na prijedlog premijera. Lidiju Brković, današnju šeficu DZS-a, tako je Vlada Andreja Plenkovića, na prijedlog Andreja Plenkovića, postavila na sadašnju funkciju. Ne čudi taj izbor, Brković im se valjda dokazala na mjestu članice HDZ-ovog Odbora za financije.
Klasična je to priča iz stranački posve zarobljene zemlje – HDZ bira “neovisnu struku”, iz redova HDZ-a, a onda njihove “stručne” procjene koristi kao politički mač u borbi za održanje na vlasti. Krug je savršeno zatvoren.
Bizaran bonus
Ovdje, međutim, ima i bizaran bonus – popis stanovništva je doista odrađen u potpunom kaosu. Tek nekoliko dana prije popisa je odlučeno da popisivači moraju imati Covid potvrde, pa ih se onda navrat-nanos masovno testiralo, dvosmisleno pitanje o pripadnosti vjeri pokazalo je radikalno nestvaran pad katolika u Hrvatskoj, a rok za dovršetak popisa je doista produživan. Ukratko, klasičan kaos koji je postao ključno obilježje državne administracije u vrijeme Andreja Plenkovića.
Nije stoga nimalo nemoguće da su i popis stanovništva i bizaran registar birača s 500 tisuća ljudi s pravom glasa viška, bolno nepouzdani. Samo, pola milijuna birača viška je dobra osnova za propitivanje regularnosti izbora.
Happy end
A nepouzdan popis stanovnika znači da bi se trebalo iznova propitivati podatke na osnovu kojih se, recimo, određuju sredstva iz EU fondova za Hrvatsku. Da bi se trebalo vidjeti jesu li baš s pravom ukinuta neka prava nacionalnih manjina koja proizilaze iz njihove brojnosti, poput ćirilice u, recimo, Vukovaru. I da bi, naravno, iz barem 170 milijuna razloga, netko trebao otići s posla na kojem se sad nalazi.
Neće se, naravno, dogoditi ništa. Izbori će se provesti na stranački iscrtanim izbornim jedinicama i s registrom u kojem je potencijalno 15-ak posto nepostojećih birača. Šefica Državnog zavoda za statistiku će nastaviti, dakako stručno i neovisno, obavljati svoj posao. Popis stanovništva, koji je premijer proglasio nepouzdanim, bit će i dalje osnova za donošenje fino podešenih političkih, gospodarskih i socijalnih mjera. Idila.