Nikad oko Bleiburga nije bilo toliko histerije kao ove godine. Evo kako je do toga došlo

Otkad je prije dva mjeseca Crkva u Koruškoj odbila molbu Hrvatske biskupske konferencije za održavanje mise na Lojbaškom polju pored Bleiburga histerija o bleiburškoj komemoraciji ne prestaje.

Do kraja prvog tjedna svibnja cijela stvar je toliko eksplodirala da gotovo da nije bilo neke važnije grupacije u hrvatskom (i austrijskom) društvu koja se nije izjasnila o toj temi.

Vlast i oporba, partizanske i braniteljske organizacije, Katolička i Pravoslavna crkva, hrvatska i austrijska policija… svi su iz dana u dan medijski eter izbacivali toliko informacija da prosječan konzument vjerojatno nije uspio pohvatati ni pola vijesti o tome što će se sutra događati na Bleiburgu. Da vam pomognemo, sabrali smo najvažnije činjenice koje donosimo u ovom pregledu.

1. Kako su se hrvatski svećenici svađali s austrijskim?

Prvo je, dakle, u ožujku Crkva u Koruškoj odbila molbu Hrvatske biskupske konferencije za održavanje mise na Lojbaškom polju pored Bleiburga. Razlog? Misa se politički instrumentalizira i šteti ugledu katoličke crkve, objasnili su iz Koruške. Iz HBK to nisu mirno odšutjeli, nego su se počeli javno svađati s austrijskim kolegama. Urgirala je i predsjednica, koja je naglasila da „kao Hrvatica i katolička vjernica duboko žali” zbog takve odluke koruške crkve.

Vrhunac svega bilo je priopćenje u kojem je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova pokušalo uređivati austrijske medije. MVP-u je zasmetalo što austrijska javnosti u okupljanju na Blajburškom polju vidi ‘fašističku zabavu’, ‘najveće okupljanje neonacista u EU’, ‘skup ekstremne desnice’ ili ‘skup ustaša”. Ništa od toga nije pomoglo: koruška crkva ostala je neumoljiva, pa misu na Bleiburgu sutra neće držati biskup, nego Fabijan Svalina, ravnatelj Hrvatskog Caritasa i Hrvatske katoličke mreže.

2. Što sprema austrijska policija?

Sigurnosne mjere će ove godine biti najozbiljnije do sada. Skup na Lojbaškom polju ove godine neće imati status vjerskog okupljanja, nego će neslužbeno voditi kao javno okupljanje, što znači da će biti i pod pojačanim nadzorom austrijske policije. Prema akcijskom planu koji je objavljen u četvrtak, u osiguranju skupa će sudjelovati 410 policajaca među kojima su i pripadnici specijalnih policijskih jedinica te 310 redovnih policajaca iz cijele zemlje, 10 vodiča pasa, dvojica stručnjaka za eksploziv, dva helikoptera te 12 pripadnika hrvatske policije.

Policajci će prije akcije biti poučeni o zabranjenim simbolima, što se posebice odnosi na simbole iz razdoblja NDH koji se od prvog ožujka ove godine, uz simbole iz tzv. Trećeg Reicha, u Austriji nalaze na listi zabranjenih simbola. Policajci će grafičke informacije o novim simbolima dobiti i na svoje mobitele.

Posebno ozbiljno zvuči dio priopćenja u kojem stoji da će policija „u slučaju nepoštivanja zakona ili ugroze javnog mira, beskompromisno i odlučno reagirati. To uključuje i momentalno privođenje u slučaju nepoštivanja zakona o zabrani isticanja zabranjenih simbola.“ Uz to, na licu mjesta će biti prisutni i predstavnici državnog odvjetništva Klagenfurta tako da su moguća i trenutna izdavanja naloga za uhićenjem.

3. Kakve su na to reakcije iz Hrvatske?

Predsjednik Počasnog bleiburškog voda Vice Vukojević za tportal je komentirao najavu strogih sigurnosnih mjera. Komemoracija se održava na posjedu te organizacije, koja je 1965. godine počela s otkupom parcela na Lojbaškom polju, pa će Počasni bleiburški vod kao organizator voditi računa o redu i miru, rekao je Vukojević. Na pitanje može li koruška policija prekinuti komemoraciju, Vukojević je odgovorio da teoretski može, ali praktički je to jako teško. „Ne možete prekinuti misu na koju dođe 15 tisuća ljudi, to se nije događalo, no ako žele, mogu i to”, rekao je rezignirano.

Vrijedi dodati i to da je austrijski parlament 1. ožujka odlučio da su ustaški simboli isti kao nacistički, pa će se njihovo isticanje kažnjavati novčanom kaznom od 4 tisuće eura, a oni koje u Austriji ulove da ponavljaju taj prekršaj platit će čak 10 tisuća eura. To se posebno tiče bivših pripadnika HOS-a, pa je predsjednik saveza udruga HOS-a Borislav Barišić najavio je da će svojim članovima preporučiti da na Bleiburg ove godine ne donose problematične oznake.

4. Tko će prosvjedovati protiv komemoracije?

Za subotu su najavljena dva prosvjeda, a posljednje vijesti govore kako je zasad dopušten samo jedan. Prvi prosvjed, koji organizira Martin Diendofer iz organizacije Neovisna ljevica (Unabhängige Linke), održava se u samom Bleiburgu i dobio je dozvolu policije. Drugi prosvjed, kojeg organizira bivši zastupnik stranke Zeleni Karl Oellinger, još nije dopušten jer predviđa mimohod na samom Lojbaškom polju. Pretpostavlja se da policija strahuje od direktnog sukoba sa sudionicima komemorativnog skupa na Lojbaškom polju. Prošle subote je u Bleiburgu već održan prosvjed udruge Koruški partizani, koja se protivi okupljanju na Lojbaškom polju. Na prosvjedu se okupilo oko 200 sudionika.

5. Tko (ne)će doći na komemoraciju?

Kada je ministar uprave Lovro Kuščević početkom travnja izjavio da će ove godine komemoraciji na Bleiburgu nazočiti veliki dio dužnosnika, činilo se da će ministri i saborski zastupnici preplaviti Lojbaško polje. Sada se pak čini da je takva odlučnost netragom nestala. Sredinom ovog tjedna postalo je jasno da ove godine na komemoraciji u Bleiburgu neće biti nikoga od troje najviših državnih dužnosnika. Predsjednica, premijer i predsjednik Sabora će umjesto osobnog dolaska na Bleiburg poslati izaslanike.

Gordan Jandroković se opravdao da toga dana mora biti na središnjem predizbornom skupu HDZ-a za europske izbore za Zagreb u Ciboni, pa je počast na Bleiburgu odao jučer. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je ove godine posjetila Macelj, Bleiburg i Hudu jamu na dan obljetnice oslobođenja Zagreba od fašizma, te uoči Dana pobjede i Dana Europe, što je smjesta izazvalo osude. Premijer Andrej Plenković vrlo je zauzet kao domaćin velikog predizbornog skupa EPP-a u Zagrebu, a na koji stiže i njemačka kancelarka Angela Merkel.

Razočaranje koje je takva odluka izazvala u njihovom biračkom tijelu trojac iz državnog vrha u srijedu je ublažio otkrivši identitete svojih izaslanika. U ime Vlade će središnjoj komemoraciji nazočiti ministar uprave Lovro Kuščević te ministar branitelja Tomo Medved, a izaslanica predsjednice na komemoraciji bit će predstojnica njezinog ureda Anamarija Kirinić. Izaslanik predsjednika Sabora bit će saborski zastupnik i predsjednik Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskoga sabora Ante Sanader.

6. Što o skupu kažu austrijski mediji?

Podsjećaju na to da je prošlih godina na komemorativnom skupu za žrtve Bleiburga uhićeno više osoba zbog isticanja zabranjenih simbola iz razdoblja nacionalsocijalizma, a da je ove godine zakonska osnova promijenjena s obzirom na to da je od 1. ožujka zabrana proširena i na znakovlje ustaške tvorevine NDH. Austrijska novinska agencija APA komemorativni skup pored Bleiburga opisuje kao “okupljanje osoba koje žive u prošlosti i koje na krivi način interpretiraju ulogu NDH kao vazala Hitlerove Njemačke”.

7. Što o skupu misle lokalne vlasti?

Najradije bi da ga nema, i misle da im samo stvara probleme. Tako se barem može iščitati iz pisma koje je koruški župan poslao kancelaru Sebastianu Kurzu, apelirajući da se zaštiti “međunarodna reputacija Austrije”, te da savezna tijela primijene zakon o javnom okupljanju i spriječe incidente koji se očekuju. Sa županom se slaže i grad Bleiburg, koji je potkraj travnja zatražio primjenu mjera i pravnog okvira kako “lokalno stanovništvo ne bi bilo ugroženo” zbog nereda koji se očekuju, misleći na okupljanje i najavljene prosvjede. Grad Bleiburg je upozorio i na to kako postoji vrlo opravdana bojazan da bi događaji na Bleiburgu “mogli još urušiti reputaciju Bleiburga, Koruške i Austrije”.

8. Kako se u pripremu komemoracije uključio HRT?

Oduševljeno puštajući revizionističke filmove o događajima koji su se na Bleiburgu odigrali prije 74 godine. Naša javna televizija je u 13. svibnja emitirala film Magnum crimen 1945., a mi smo uočili brojne probleme s takvim izborom, počevši od same najave na stranicama HRT-a. Tamo se, između ostalog, mogao pronaći i citat jednog sugovornika kako su hrvatski vojnici i civili stradali u Bleiburgu zapravo “bježali od komunističkog režima stranog hrvatskom biću”.

U filmu ustašku vojsku nazivaju hrvatskom, jedan od intervjuiranih svjedoka Bleiburga priča o svom bratu, ustaškom vojniku za kojeg kaže: “on je naravno bio naš, hrvatski vojnik”. U filmu se pojavljuje i teza kako u NDH nikada nije osnovana ni jedna fašistička stranka, a jedan sugovornik hladno kazuje „prilika da se dobije hrvatska država, bila je takva da su to Hrvati, preko svog ustaškog pokreta, odmah sproveli”.

9. Je li ovo zadnja komemoracija u Austriji?

Mogla bi biti. Varaždinski biskup Josip Mrzljak jučer je komentirao mogućnost o kojoj se proteklih dana raspravljalo u Hrvatskoj: mogućem premještanju komemoracije s Bleiburga na Udbinu. Ideju je iznio umirovljeni gospićko-senjski biskup Mile Bogović, a varaždinski biskup je potvrdio da HBK o tome razmišlja. Biskup Rogić je kazao kako se komemoracija ove godine neće seliti na Udbinu, a što će biti iduće godine, to ćemo vidjeti, dodao je.