Nekad je nužno odabrati stranu

Ništa ne govori o Vladinom Projektu Slavonija bolje od broja ljudi koji su otišli iz tamošnjih 5 županija

U pet slavonskih županija živi 136.217 ljudi manje nego 2011.

FOTO: Pixsell/Telegram

Da se ne bismo krivo shvatili, pad broja stanovnika nije posljedica ni rezultat Projekta Slavonija. Ove brojke samo otvaraju logično pitanje - a koji je onda rezultat Projekta Slavonija, kojim se Vlada i premijer Andrej Plenković rado hvale?

Postoje razni načini na koje se može procijenjivati i propitivati uspjeh ili neuspjeh Vladinih poteza i projekata. Evo, recimo, Projekt Slavonija.

Možete se, na primjer, zapitati kako je novac namijenjen preporodu slavonske ravnice završio na drugom kraju zemlje, na pitoresknom otoku u sjevernom dijelu Jadranskog mora. Ili zašto su baš ljudi bliski jednoj političkoj opciji toliko poduzetni u revitalizaciji Slavonije.

Možete se čuditi neobičnom spletu okolnosti koje su dovele do toga da se na popisu Vladinog projekta, formalno pokrenutog 2016., pojave i projekti započeti za vrijeme nekih drugih vlada. Ili se možete, na primjer, osvrnuti na brojke.

Katastrofični trendovi

Državni zavod za statistiku u petak je objavio prve rezultate popisa stanovništva, koji potvrđuju katastrofične demografske trendove u Hrvatskoj. U baš svim županijama živi manje ljudi nego prije deset godina. U pet slavonskih županija – tamo gdje Vlada navodno već šestu godinu provodi svoj razvikani Projekt Slavonija, Baranja i Srijem – još je i teže.

Prema podacima DZS-a, Hrvatska je u deset godina izgubila 396 tisuća ljudi. Toliko je stanovnika danas manje nego na popisu 2011. Trećina od te brojke otpada na pet slavonskih županija. U njima sada živi 136.217 ljudi manje nego početkom prošlog desetljeća.

To je nešto manje nego što, po novim podacima, zajedno stanovnika imaju Osijek, Požega i Vukovar. U deset godina, dakle, slavonske županije nisu izgubile jedan cijeli grad, nego tri.

Među pet najlošijih

Gledano u postotcima, među prvih pet županija koje bilježe najveći pad broja stanovnika četiri su slavonske. Vukovarsko-srijemska (19,5 posto), Brodsko-posavska i Požeško-slavonska (oko 17,5 posto) i Virovitičko-podravska (16,7 posto). Među njima je još (druga po zabrinjavajućem trendu) i Sisačko-moslavačka, s padom od 18,5 posto.

U apsolutnim brojkama, najviše ljudi izgubila je Osječko-baranjska koja ima oko 45 tisuća stanovnika manje nego prije deset godina (u postotcima je njezin pad manji u odnosu na druge županije).

Kako se mjeri uspjeh?

Da se ne bismo krivo shvatili, pad broja stanovnika nije posljedica ni rezultat Projekta Slavonija. Ove brojke samo otvaraju logično pitanje – a koji je onda rezultat Projekta Slavonija, kojim se Vlada i premijer Andrej Plenković rado hvale? U čemu je njegov uspjeh i učinak, toliki da Vlada iz njega crpi inspiraciju i za projekte u drugim dijelovima zemlje?

Učinak bi mu, naravno, trebao biti i demografski. O tome je, uostalom, zadnjih godina često bilo riječi.

Ovako tumači Vlada

Još 2017., kad je prvi puta zasjedao Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem: “Savjet će voditi računa o usklađivanju svih politika i pomagati Slavoniji i glede ravnomjernog regionalnog razvoja, prometne povezanosti, razvoja malih i srednjih poduzeća te zaustavljanja iseljavanja stanovništva radi izgradnje budućnosti svoga zavičaja”, izvijestila je Vlada.

Pa u ožujku prošle godine: “Predsjednik Vlade osvrnuo se i na krizu uzrokovanu pandemijom Covida-19, rekavši da su gospodarske posljedice prijetile rastom nezaposlenosti i u Slavoniji, koja, naglasio je, predstavlja onaj dio Hrvatske gdje moramo dodatno ulagati u gospodarstvo, u nova radna mjesta i sprječavati negativne demografske trendove”.

Ili u siječnju 2021., kad su odgovarali na saborsku interpelaciju: “Vlada Republike Hrvatske pokrenula je 2016. godine Projekt Slavonija, Baranja i Srijem u vrijednosti od 18,75 milijardi kuna za veću konkurentnost, gospodarski razvoj, stvaranje radnih mjesta i za demografsku revitalizaciju istoka Hrvatske”. Statistika se ne bi složila.