Ništa od povećanja plaća državnim službenicima i još nekoliko važnih stvari koje ministri žele promijeniti
Ministarstvo vanjskih poslova kaže da im nedostaje oko 200 zaposlenika
Na početku prve sjednice Vlade premijera Tihomira Oreškovića ministri su podnijeli izvješća o primopredaji vlasti, zatečenom stanju po svojim resorima i procjene o potrebnim proračunima za ovu godinu. Vlada je donijela i prijedlog zakonskih izmjena kojima se uskraćuje isplata uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža državnim i javnim službenicima za 4, 8 i 10 posto.
1. Povlastica, a ne ustavna kategorija
Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić podsjetila je kako je prema važećem zakonu uskrata prava na uvećanje plaće državnim i javnim službenicima bila na snazi do 31. prosinca 2015. godine. Uvažavajući činjenicu da je taj zakon konzumiran i više nije u primjeni, državni i javni službenici od 1. siječnja ove godine imali bi pravo na isplatu postotnog dodatka po osnovi ostvarenih godina radnog staža, u skladu s kolektivnim ugovorima koji se na njih primjenjuju.
No, obzirom da je u prvom tromjesečju država na privremenom financiranju, a da će se rashodi za zaposlene u državnom proračunu za preostalo razdoblje 2016. godine morati planirati u iznosu manjem no što je to bilo planirano u 2015., primjenu te mjere neophodno je produžiti na ostatak godine.
Uvažavajući činjenicu da uvećanje plaće po osnovi godina ostvarenog radnog staža u državnim i javnim službama nije ustavna kategorija već povlastica, Vlada smatra da je ta povlastica podložna promjenama ovisno o gospodarskom stanju zemlje.
Iako će se time zahvatiti u imovinska prava određene kategorije zaposlenih u državnim i javnim službama za to postoji legitiman cilj, a to je očuvanje stabilnosti državnog financijskog sustava u uvjetima gospodarske krize djelovanjem na prihodovnu stranu državnog proračuna u kratkom vremenu, istaknula je Šikić. Dodala je kako se ocjenjuje da je ta mjera razmjerna cilju koji se njome želi postići i ne predstavlja prekomjerni teret.
2. Rashodi u proračunu manji nego lani
Rashodi u proračunu za 2016. bit će planirani u manjem iznosu u odnosu na prethodnu 2015. godinu, a tom se mjerom obuhvaća povlastica, i to samo dijela zaposlenih u državnim i javnim službama. Ocjena je Vlade da postoji javni interes koji to opravdava, rekla je Šikić i zaključila kako je to “strukturna mjera koja će imati planirani učinak od oko 250 milijuna kuna u ovoj godini”.
Ministar financija Zdravko Marić upozorio je da će do stupanja na snagu zakonskih izmjena, država ipak biti obvezna isplatiti povećanje plaća kako bi se izbjegle ustavne tužbe, a za to nisu previđena sredstva u privremenom financiranju.
Učinit ćemo određene radnje kako bi se ta sredstva osigurala i izvršila isplata, rekao je Marić.
3. Nema smanjenja plaća
“Smatramo da je ovaj zakon trebalo donijeti već na prvoj sjednici, a u isto vrijeme naravno da smatramo da je nužno nastaviti dijalog sa socijalnim partnerima, obzirom na situaciju s plaćama i proračunom”, rekao je Marić te sindikatima javnih i državnih službenika poručio kako priprema sastanak s njima.
Ministar zdravlja Dario Nakić pritom je naglasio da to neće dovesti do smanjenja plaća, već samo neće biti povećanja plaća, što treba istaknuti “jer će se u javnosti pokrenuti pitanje da idemo odmah na smanjenje plaća”.
4. U MVP još prostora za zapošljavanje
Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač kazao je kako je u tom ministarstvu zatekao 1098 zaposlenih, što je manje od predviđenih 1344 radnih mjesta, odnosno da još ima prostora za zapošljavanje. Od tog broja u sjedištu ministarstva je 665 zaposlenih, a u diplomatskim misijama i konzularnim predstavništvima još 453.
Kovač je kazao kako je zatekao tri važna postupka koja su u tijeku, a to su postupak sukcesije imovine bivše države, postupak prilagodbe diplomatskih misija schengenskim standarima, te projekt Hrvatske kuće u Bruxellesu kao budućeg sjedišta hrvatske misije pri EU-u.
Istaknuo je da u proračunu Ministarstva vanjskih i europskih poslova nije zatekao minus, za 2015. je izvršeno 88 posto resornog proračuna, procjena je da se s tim proračunom može funkcionirati i ove godine pa “sigurno neće biti zatraženo više novaca”. Dapače, kazao je, predviđeno je da se može uštedjeti na nekim stavkama, npr. u poslovanju diplomatskih ureda i konzularnih misija u inozemstvu, te nekim projektima koji nisu provedivi,
“Kuća nije bila u minusu, zaposlenika ima 1098 i uvjeren sam da ćemo složiti kvalitetan pororačun koji će omogućiti daljnju racionalizaciju na razini ministarstva”, zaključio je ministar vanjskih poslova.
5. Proračun MORH-a 1,3 posto BDP-a
Ministar obrane Josip Buljević rekao je kako je prilikom primopredaje dobio izvješće o financijskom stanju i svim aspektima rada u resoru. Oružane snage funkcioniraju bez problema, stanje u misijama u inozemstvu je u redu, o stanju je brifirana i predsjednica Republike, istaknuo je Buljević.
Podsjetivši da je proračun tog ministarstva bio konstantno u padu, naveo je kako je u 2015. proračun iznosio 1,3 posto BDP-a, a na temelju prvih brifinga sa suradnicima misli da će moći funkcionirati u sklopu tog proračuna.
To ministarstvo ima 1011 zaposlenih, dok je u Oružanim snagama brojno stanje 16.094 djelatne vojne osobe i 1520 državnih službenika i namještenika.
6. Za zbrinjavanje migranata potrošeno 145 milijuna kuna
Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić iz svog je resora posebice izdvojio migrantsku krizu kao jedno od najvažnijih pitanja, podsjetivši da je već posjetio zimski prihvatni centar u Slavonskom brodu.
Pritom je istaknuo da je do sada na zbrinjavanje migranata, kojih je do jutros u Hrvatsku ušlo više od 611.000, utrošeno ukupno 145 milijuna kuna. No, iz proračuna EU-a Hrvatskoj je za to odobreno 12,4 milijuna eura, a povučeno je tek 9,9 milijuna eura.
Posebice je naglasio kako se radi na tome da se uskoro migranti uopće ne bi zadržavali u Hrvatskoj.
Proračun MUP-a, rekao je ministar, iznosi 4,7 milijardi kuna, a prijedlog proračuna za 2016. može biti na razini prošle godine, unatoč tome što će i tako biti u minusu većem od 300 milijuna kuna, prvenstveno zbog obveza prema Schengenu, ali za to će se ostvariti uštede na drugim stavkama.
7. Povećanje proračuna Ministarstva pravosuđa
Ministar pravosuđa Ante Šprlje naveo je u svom izvješću kako je u tom resoru lani zaprimljeno 950.000, a riješeno 970.000 predmeta, dok je oko pola milijuna predmeta ostalo nerješeno.
Proračun tog ministarstva u 2015. je bio 2,4 milijarde kuna, što je iznos koji okvirno zadovoljava potrebe ministarstva, uz eventualno malo povećanje, jer ima nepodmirenih troškova od 40 milijuna kuna za intelektualne usluge, rekao je Šprlje.
Cijeli sustav (ministarstvo, sudovi, državno odvjetništvo i dr.) broji 13.588 zaposlenih. U samom ministarstvu popunjeno je oko 70 posto od 4500 predviđenih radnih mjesta, odnosno trebat će dodatno zapošljavati, a i velik broj ljudi radi na ugovore o djelu, što također treba riješiti, zaključio je Šprlje.
8. Kreditna zaduženost Ministarstva pomorstva
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković upozorio je da je najveći problem u njegovu resoru kreditna zaduženost, odnosno to što se do 2020. za otplatu kredita ukupno mora izdvojiti 5,3 milijardi eura.
Butković navodi da je popunjenost njegova ministarstva osobljem 65 posto, a proračun je nešto manji od 5,8 milijardi kuna.
Kao veliki problem ističe kreditnu zaduženost koja trenutno iznosi nešto više d 5,5 milijardi eura (HAC, Autoceste Rijeka-Zagreb, Hrvatske ceste, HŽ Cargo, HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz).
U razdobolju 2016. do 2020. ukupno na naplatu za glavnicu i kamate dolazi 5,3 milijardi eura, od čega u ovoj godini 1,47 milijardi eura.
9. Potreba za dodatnim službenicima u Ministarstvu uprave
Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović kaže da je u njezinu ministarstvu, s obzirom na sistematizaciju radnih mjesta, popunjenost 70 posto te drži da će zato što taj resor očekuje “niz reformskih poteza” trebati zapošljavati dodatne službenike.
Napomenula je da ministarstvo ima nepodmirene obveze za hitronet uslugu, odnosno internetsko povezivanje ureda državne uprave, u iznosu od 4 milijuna kuna, a ukupni je proračun 38,8 milijuna kuna. Ističe da je Ministarstvo uprave jedno od rijetkih koje je dobilo bezuvjetno izvješće državne revizije.
10. Podbačaj u apsorpciji sredstava iz EU fondova
Ministar regionalnog razvoja i europskih fondova Tomislav Tolušić navodi da je od 330 sistematizacijom predviđenih radnih mjesta u ministarstvu zaposleno 214 djelatnika.
Ističe da je apsorpcija sredstava iz EU fondova u 2015. bila 4 milijarde kuna, iako je bilo planirano 7,8 milijardi kuna, odnosno podbacilo se za gotovo 50 posto.
U 2015. pokrenuto je 89 postupaka dodjele bespovratanih sredstava ukupne vrijednosti 9,6 miliijardi kuna. Plan je, kaže Tolušić, kroz četiri operativna programa u ovoj godini pokrenuti 217 takvih postupaka ukupne vrijednosti oko 4 milijarde eura, a očekuje da će se realno povući oko milijardu eura.
11. Ministarstvo poljoprivrede se mora riješiti zaliha šećera
Ministar poljoprivrede Davor Romić također navodi pitanje ljudskih resursa u ministarstvu koje je, kaže, s obzirom na sistematizaciju popunjeno 80 posto. “Jako je puno onih koji rade na ugovor od djelu i to je izazov riješiti”, kazao je.
Proračun ministarstva, smatra, uz mala povećanja bit će dostatan da ono može nastaviti normalno funkcionirati.
Kao neriješeno pitanje izdvaja obvezu Hrvatske da do kraja ožujka, temeljem ugovora s EU-om, riješi pitanje špekulativnih zaliha šećera, a riječ je o 37.000 tona.
Ako se Hrvatska tih zaliha ne riješi, kazna bi mogla biti 16,7 milijuna eura pa je Romić poslao pismo Europskoj komisji u kojem moli da se rok za izvršenje obveze produži za najmanje četiri mjeseca.
12. Spremno 47 investicijskih projekata
Ministar gospodarstva Tomislav Panenić istaknuo da je 47 investicijskih projekata spremno za nadležno povjerenstvo.
Ministar Panenić iz svog je resora posebno naglasio da je temeljem Zakona o strateškim investicijama trenutno prijavljeno 113 investicijskih projekata, od kojih je njih 47 spremno za nadležno vladino povjerenstvo.
No, upozorio je, prema zakonu tim povjerenstvom predsjeda potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo, kojeg sada nema, te je zatražio od Vlade da se to što prije riješi, kako bi se ti projekti mogli početi realizirati. Najavio je i nastavak implementacije Industrijske strategije za razdoblje do 2020. godine, s posebnim naglaskom na završetak restrukturiranja brodogradilišta.
U resoru energetike, kazao je Panenić, ovo ministarstvo treba nastaviti intenzivno raditi na realizaciji strateških projekata, ali i prije svega odrediti prema njima u skladu s Reformskim sporazumom, a to su prije svega projekt izgradnje LNG terminala, istraživanja i eksplatacije ugljikovodika na kopnu i na moru, osiguranja opskrbe i diverzifikacije opskrbnih pravaca za energente, odnosno projekt Jadransko-jonskog plinovoda, i dr. Dakle, rekao je, jedan od prioriteta je izrada nove energetske strategije, ali i primjerice nastavak digitalizacije postupka javne nabavke.
Panenić je kazao i da je to ministarstvo potkapacitirano u gotovo svim upravama, posebice na rukovodećim mjestima, primjerice u inspekcijskim poslovima te da treba razmisliti kako se kadrovirati, s obzirom da su plaće male.
Ostale je članove Vlade informirao i o postojanju dva arbitražna spora u tijeku vezana uz odnose Ine i MOL-a, posebno uz dioničarski ugovor, zatraživši pritom “odvojeni razgovor s potpredsjednikom Vlade slijedeći tjedan”.
Krajnji je cilj, zaključio je, da Hrvatska, koja je trenutno na ljestvici “Doing Business” na 40. mjestu iduće godine uđe među prvih 25 zemalja po lakoći poslovanja u svijetu.
13. Marić upozorio na brojne porezne izmjene
Ministar financija Zdravko Marić je kao pozitivne pomake u svom resoru iz prethodnog razdoblja izdvojio projekt fiskalizacije, financijsko restrukturiranje dužnika kroz predstečajne nagodbe te zakonske izmjene u segmentu financijskom sustavu i potrošačkog kreditiranja.
Negativnima je, pak, ocijenio brojne porezne izmjene – samo prošle godine bile su 4 izmjene oko PDV-a, 3 oko poreza na dobit, 5 oko poreza na dohodak, kao i u vezi doprinosa, a uz to su mijenjani i Opći porezni zakon i zakon koji uređuje predstečajne nagodbe.
“Jedna od naših osnovnih zadaća dakle mora biti jačanje porezne sigurnosti. Česte izmjene na to ukazuju, kao i izvješće konzultantske kuće Deloitte o dojmu poruzetnika o poreznoj sigurnosti, koje je Hrvatsku uvrstila na samo dno po pitanju porezne sigurnosti, što zbog čestih zakonskih izmjena, što zbog nedorečenosti postupanja pooreznih vlasti”, rekao je Marić.
Najavio je i prve aktivnosti ministarstva temeljem preporuka koje je Europska komisija, kako je istaknuo, naznačila kao nužne i vrlo važne, s obzirom da je Hrvatska u Proceduri prekomjernog deficita. Tu je prvenstveno izrada strategije za upravljanje javnim dugom, koji je trenutno na 90 posto BDP-a, naveo je, dodavši da sve proračunske mjere i aktivnosti moraju biti usmjerene na usporavanje njegova rasta, stabiliziranje, a pred kraj mandata i na smanjivanje.
14. Trenutačno za poticaje prijavljeno 344 projekta
Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat je kazao da je ministarstvo ima 109 od predviđenih 163 zaposlenika, po čemu je ovo najmanje ministarstvo, ali ima brojne potencijale, posebno zbog projekata otvorenih za alokaciju sredstava iz EU fondova. Istaknuo je i kako je trenutno u tome ministarstvu prijavljeno 344 investicijskih projekata za poticanje temeljem zakona o poticanju investicija. Ti projekti predviđaju u tri godine oko 11,9 milijardi kuna ulaganja, 7.200 novih radnih mjesta, a trenutno je njih 91 spreman za početak investicije, rekao je.
15. Dobroviću nedostaje 137 zaposlenika
Ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović je, pak, zatekao 284 zaposlenika, a kazao je da prema gruboj procjeni nedostaje njih 137. To bi bio trošak od nekih 100 milijuna kuna, no ovaj resor ima potencijala da na jednu kunu isplaćene plaće povuče 57 kuna iz EU fondova.
Pritom je Dobrović istaknuo da je proračun tog ministarstva 2015. godine bio 193 milijuna kuna, a cijelog sustava 713 milijuna kuna, od čega je gotovo polovina došla iz ostalih izvora, a ne državnog proračuna, “što pokazuje veliki potencijal financiranja iz EU fondova”.
Kao ključne probleme u svom resoru Dobrović je izdvojio pitanje čistoća zraka, kontroverze oko smještaja ministarstva, rekavši kako je pokrenuo analizu ovog problema čije rezultate očekuje za 7 do 10 dana, kao i problem gospodarenja otpadom.
16. Najveći problem prenormiranost i neefikasnost sustava
Ministar graditeljstva Lovro Kuščević je ukazao na nužnost brojnih organizacijskih i zakonodavnih promjena u svom resoru, koji ukupno u cijelom sustavu ima 1.528 zaposlenih te proračun od 860 milijuna kuna.
Među najvećim problemima sektora naveo je prenormiranost i neefikasnost sustava, nedostatak kvalitetnih prostornih podataka, nedostatnu kapacitiranost građevinske inspekcije, ali i sporost u provedbi legalizacije, posebno u agrenciji koja je osnovana samo za tu svrhu.
17. Turizam ima manje do polovice potrebnih zaposlenika
Sektor turizma, prema riječima resornog ministra, trenutno ima 310 zaposlenih, što je samo 49 posto sistematiziranih radnih mjesta, a lani je imao proračun od oko 200 milijuna kuna.
U svom je izvješću Anton Kliman izdvojio da to ministarstvu kod prodaje društvenog vlasništva u turističkim poduzećima ima tek ulogu koordinatora, koja nije dovoljna, jer ono ima dovoljno stručnjaka koji poznaju problematiku te bi se postigli brži rezultati kroz njihovo veće angažiranje, budući da tijela zadužena za to – DUUDI i CERP – “koče ove procese koji se mogu brže odvijati i razvijati biznis turizma, koji ima šanse razviti se u perjanicu poslovanja”, rekao je Kliman.
Za projekte u tijeku – privatizaciju rapskog Imperijala, čiji je financijski potencijal 400 milijuna kuna te dubrovačkog Maestrala, s potencijalom od 100 milijuna kuna, ima puno zainteresiranih investitora, a što prije treba ući i u privatizaciju državnog udjela u Sunčanom Hvaru, što je potencijal od još 200-tinjak milijuna kuna. Sve to treba brzo aktivirati da se pošalje poruka investitorima, rekao je Kliman, procijenivši da ovaj resor ima potencijal da se do kraja mandata uprihodi oko 17 milijardi kuna.
Ujedno je pozvao da se Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) poveća proračun, jer su sve najave za ovogodišnju turističku sezonu izuzetno povoljne i HTZ treba ojačati da se jače angažira u promociji, jer padaju neka konkurentska tržišta (poput Sjeverne Afrike, Turske) i moguće je dobiti bitne pozitivne pomake za proračun, uz malo ulaganje u to.
Kako je izgledao cijeli tijek sjednice Vlade možete pročitati OVDJE.