Niste skroz sigurni što se dogodilo s Brexitom? Izvukli smo 4 ključne stvari koje objašnjavaju dramu
Što se sve dogodilo ovog tjedna i koji su mogući raspleti
Izlazak Velike Britanije iz Europske unije više nije u rukama britanske premijerke Therese May. Sve karte sada drže zastupnici u britanskom parlamentu i čelnici 27 (preostalih) zemalja članica EU-a koji bi, u konačnici, mogli odlučiti kad će se i pod kojim uvjetima Brexit doista dogoditi.
Na summitu u Bruxellesu, na kojem se u četvrtak do kasnih sati ponovno raspravljalo o Brexitu, Theresa May dobila je predah od dva tjedna. Europski čelnici odobrili su odgodu britanskog izlaska iz EU-a, barem onu koja je bila planirana za 29. ožujka, i nametnuli Britancima dva nova ključna datuma za izlazak iz Unije. Evo što se sve dogodilo s Brexitom ovoga tjedna i koji su mogući raspleti političke drame koja traje gotovo tri godine.
1. Što su dogovorili premijeri?
Dogovor oko Brexita nije, čini se, bio nimalo jednostavan. Dopisnici europskih medija to zaključuju iz činjenice da se rasprava o britanskom izlasku iz EU-a u četvrtak produljila i na radnu večeru premijera i predsjednika država članica, iako to prethodno nije bilo planirano.
Čelnici EU-a raspravljali su o zahtjevu britanske Vlade da se datum Brexita odgodi sa 29. ožujka na 30. lipnja. Taj je datum predložila premijerka May u pismu koje je u srijedu poslala predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku.
No, taj datum EU nije prihvatila. Umjesto toga, postignuto je kompromisno rješenje s nova dva datuma – 12. travnja i 22. svibnja. Oba datuma dolaze s uvjetima koje Britanci moraju ispuniti, ali je barem na dva tjedna odgođen tzv. kaotični Brexit, odnosno Brexit bez sporazuma.
2. Koji su novi uvjeti za britanski izlazak iz EU-a?
Ako britanski parlament sljedećeg tjedna podrži sporazum o razvodu koji je Theresa May ispregovarala s EU-om, datum britanskog izlaska pomiče se na 22. svibnja. To je dan prije početka europskih izbora (koji se, ovisno o državi članici, održavaju od 23. do 26. svibnja; u Hrvatskoj riječ je o nedjelji, 26. svibnja). Britanci u tom slučaju ne bi morali organizirati europske izbore jer, naravno, na dane izbora više formalno ne bi bili u EU. Imali bi i dovoljno vremena da donesu zakone potrebne za uređenje izlaska.
Britanski zastupnici su, međutim, dosad dva puta odbili sporazum. Oba puta Vlada je poražena u parlamentu s velikim brojem glasova razlike. Zato su se lideri EU htjeli osigurati, pa su ponudili i drugi datum, 12. travnja. Ako, dakle, parlament i treći put odbije sporazum, London se mora do sredine travnja izjasniti što kani poduzeti.
Do tog datuma “sve opcije ostaju otvorene”, izjavio je Tusk. To znači da bi Velika Britanija mogla izabrati između sporazuma, izlaska bez sporazuma, dulje odgode Brexita ili povlačenja članka 50., odnosno odustajanja od Brexita. Do 12. travnja Britanija bi morala odlučiti i hoće li organizirati izbore za Europski parlament. U slučaju da to odbije, dugotrajna odgoda Brexita bila bi nemoguća, upozorio je Tusk. Europska unija se ne želi naći u situaciji da, na dan izbora, Britanija bude članica, ali da ne održi EU izbore jer bi to pravno dovelo u pitanje cijeli izborni proces.
3. Što se događalo uoči summita?
Novi zaplet oko Brexita, koji je Theresi May izbio većinu aduta iz ruke, dogodio se početkom tjedna. Tada je predsjednik Donjeg doma britanskog parlamenta John Bercow ustvrdio da vlada ne može po treći put zastupnicima dati na glasovanje isti sporazum. To je onemogućilo May da već tijekom ovog tjedna pokuša ishoditi parlamentarnu potvrdu sporazuma i s tom potvrdom dođe pred EU lidere tražeći odgodu Brexita do 30. lipnja. May je ipak u srijedu službeno zatražila da se datum britanskog izlaska prebaci s 29. ožujka na kraj lipnja.
U međuvremenu je peticija, kojom se britanska vlada poziva da povuče članak 50. – dakle, da odustane od Brexita – prikupila više od tri milijuna potpisa. Zbog velike navale ljudi, stranica britanskog parlamenta na kojoj se potpisuje ta peticija u četvrtak ujutro, baš prije početka briselskog summita, u jednom se trenutku srušila.
Članak 50. ugovora o EU propisuje proceduru izlaska neke zemlje iz Unije. Prema njemu, država iz EU-a izlazi dvije godine od trenutka kada je službeno izvijestila Europsko vijeće da namjerava napustiti EU. U slučaju Britanije taj rok (bio) je 29. ožujka. Sud EU-a odlučio je u prosincu prošle godine da Britanija može jednostrano otkazati Brexit, dakle, da joj za povlačenje članka 50. ne treba suglasnost preostalih članica.
4. I, kakve to sve skupa veze ima s Hrvatskom?
Ono što se narednih tjedana bude događalo u Britaniji utjecat će i na izbore za Europski parlament u Hrvatskoj. Zbog planiranog izlaska Britanije iz EU-a, preraspodijeljeni su mandati u tom tijelu. Hrvatskoj je tako pripao jedan eurozastupnik više, pa bi ih u svibnju, umjesto 11, trebalo izabrati 12. Stranke koje će sudjelovati na europskim izborima već pripremaju liste s 12 mjesta. Ako Britanija ipak odluči sudjelovati na EU izborima, na snazi ostaje stara raspodjela po kojoj Hrvatska ima 11 zastupnika.
Izbori se u Hrvatskoj moraju raspisati 60 dana ranije, odnosno sljedećeg utorka. Mogućih reperkusija Brexita na skore izbore svjestan je i premijer Andrej Plenković. “Naš rok za raspisivanje izbora je 26. ožujka. Moramo biti spremni i naći pravni način u varijanti 11 i u varijanti 12 zastupnika”, kazao je Plenković danas u Bruxellesu, ne ulazeći u detalje.