Nekad je nužno odabrati stranu

Problem nisu samo korupcija i potres. I tragičan debakl u borbi s pandemijom razlog je posrtanju HDZ-a na lokalnim izborima

U 11-dnevnom sukobu u Izraelu poginulo je 244 ljudi. U isto vrijeme ih je u Hrvatskoj s koronom preminulo 325

Na dan kad je HDZ rasturio na parlamentarnim izborima Hrvatska je u pandemiji imala 103 umrlih i govorilo se o “hrvatskom modelu” borbe s Covidom-19. Drugi krug lokalnih izbora Hrvatska bi mogla dočekati s osam tisuća mrtvih, a “hrvatski model” i Covid-19 nije uputno puno spominjati da se ne zastrave turisti koji ovog ljeta ipak kane na istočnu stranu Jadrana.

Postoje brojke koje, jednostavno, šokiraju. U Izraelu je tako u krvavom 11-dnevnom sukobu s Hamasom poginulo 244 ljudi. U Hrvatskoj je u tih istih jedanaest dana s Covidom umrla 81 osoba – više, ukupno 325.

Hrvatska, dakle, i dalje živi svoju tragediju s Covidom-19, koliko god je u drugi plan gurao značajan pad broja zaraženih, napredovanje cijepljenja i priče o novom labavljenju mjera. Bez obzira na proljetni optimizam, u petak je umrlo još 28 ljudi, a ukupna brojka će u naredna dva tjedna preći osam tisuća žrtava. Tragedija je jedina riječ kojom se može opisati takvo stanje. I ta tragedija, sasvim sigurno, ima i svoju političku težinu.

Sa 16 na devet gradova

U analizama neuspjeha HDZ-a na lokalnim izborima obično se barata s deset posto manje osvojenih glasova nego prije četiri godine i sijasetom ozbiljnih drama u cijelom nizu nekadašnjih stranačkih tvrđava. Stvar je, međutim, još gora.

Nakon parlamentarnih izbora u lanjskom srpnju se, naime, činilo da je Plenkovićeva stranka na ozbiljnom putu puštanja korijenja u većini urbanih centara u zemlji – njihove liste dobile su najviše glasova u čak 16 od ukupno 21 grada koji su centri svojih županija. Prije tjedan dana, međutim, sa 16 gradova u kojima je imao prednost prije deset mjeseci, HDZ je spao na njih devet.

“Hrvatski model”

Veliki plavi val koji se nadvio nad zemljom kojoj je vladajuća stranka u tadašnjoj kampanji obećavala prije svega sigurnost nestao je u samo deset mjeseci kao da ga nikad nije bilo. Za takav debakl – jer je to jedini ispravan izraz kad se uspoređuju rezultati HDZ-a s parlamentarnih izbora i ovi s lokalnih – svakako je zaslužna koronatragedija koja je od kraja ljeta zadesila zemlju.

Jasno, nije to jedini razlog – vlast je razočarala na mnoštvo frontova, od potresa nadalje, a i inače se na lokalnim izborima češće šalju poruke nezadovoljstva državnoj vlast, tko god ju obnašao.

No, utjecaj koronatragije na domaće političke odnose ne može biti zanemariv. Na dan kad je HDZ rasturio na parlamentarnim izborima Hrvatska je u pandemiji imala 103 umrlih i govorilo se o “hrvatskom modelu” borbe s Covidom-19. Drugi krug lokalnih izbora Hrvatska bi mogla dočekati s osam tisuća mrtvih, a “hrvatski model” i Covid-19 nije uputno puno spominjati da se ne zastrave turisti koji ovog ljeta ipak kane na istočnu stranu Jadrana.

Osam tisuća društvenih krugova

Tih osam tisuća nije samo beživotna brojka na agregatnim pandemijskim statistikama. Radi se uglavnom o ljudima koji su prije godinu dana slušali priče o “pobjedi na Covidom” i trijumfalne pohvale domaćoj struci zbog snalaženja u pandemiji. Radi se o osam tisuća širih obitelji osobno najdublje pogođenih ne samo učinkom opasnog virusa, nego i ne mnogo manje opasnim političkim podilaženjima, dvostrukim kriterijima, organizacijskim kaosom, zakašnjelim mjerama…

Tih osam tisuća ljudi je imalo i svoje socijalne krugove, prijatelje, dalju rodbinu, poznanike – i svakog od njih je na osobnoj razini dirnuo ledeni debakl Hrvatske, točnije hrvatske zdravstvene i političke vlasti u borbi protiv pandemije. A to već čini dosta značajan broj potencijalno vrlo razočaranih birača.

Besramni PR

I oni koje je i direktno i indirektno izbjegao taj tmurni val smrti, teško da su imali razloga biti zadovoljni načinom na koji je HDZ, nakon lanjske pobjede (protiv korone i na izborima) upravljao krizom. Od svog tog nepotizma i kaosa koji je, primjerice, obilježio početne mjesece cijepljenja, pa do besramnog PR-a kojim se pokušava obraniti neobranjivo.

“Postavili smo novi rekord u dnevnom cijepljenju i premašili 1,5 milijun doza. To je najbolji pokazatelj organiziranosti i zajedništva svih dionika u procesu cijepljenja kao i odaziva hrvatskih građana”, kaže tako u petak u objavi na društvenim mrežama ministar zdravstva Vili Beroš.

Vrlo sigurna Hrvatska

U stvarnosti, međutim, od Hrvata su prvom dozom u EU manje cijepljeni samo Rumunji, Bugari i Latvijci, a stanje s interesom za cijepljenje je, pritom, takvo da Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, pomalo očajnički poziva ljude na cijepljenje jer je turistička sezona pred vratima.

A nakon ljeta, u zemlji u kojoj s koronom umire za trećinu više ljudi nego u krvavom sukobu u pojasu Gaze, slijede opet jesen i zima. Ostaje samo nada da predizborni slogan “Sigurna Hrvatska” valjda neće i ove godine zvučati prazno poput posljednjeg ispraćaja na koji smije doći samo najuža rodbina.