Mnogo je toga posljednjih dana izrečeno o odluci predsjednika Republike da izbori budu u srijedu. Nakon ovakvog odaziva valjalo bi razmisliti da srijeda postane uobičajeni dan održavanja izbora. Košta? Ukinimo onda demokraciju, tako je jeftinije.
Sramotna zbrka na biralištima
I druga priča vezana je za sam proces glasanja. Scene gužvi iz centra Zagreba koje su podsjećale na “izbore” u poludiktaturama, kao i nevjerojatan kaos oko nepotpunih biračkih popisa nešto su što dosad u 34 godine višestranačke demokracije u Hrvatskoj nije viđeno.
Genijalci koji su odlučili da svi prijavljeni izvan svog mjesta prebivališta glasaju na jednom biračkom mjestu, što je u Varšavskoj ulici stvorilo epske gužve u kojima se i više od sat vremena čekalo na dolazak do birališta, zaslužuju posebnu “nagradu”. Kao i oni zbog čije su neažurnosti građani morali s birališta do matičnih ureda pa nazad na birališta.
Konkretno, za ovu sramotnu zbrku krivci sjede u MUP-u i Ministarstvu pravosuđa. O eventualnom traženju odgovornosti dovoljno govori da danas više nitko gotovo i ne spominje da je tisućama građana otežano ili onemogućeno glasanje na izborima.
Anketari ‘u sridu’
Osim demokracije, koja je svakako jučer pobijedila s visokom izlaznošću, šampanjac danas mogu otvarati i anketari. Nakon dramatičnih promašaja na pandemijskim izborima 2020. godine, kad su značajno podcijenili rezultat HDZ-a, posljednje ankete po izbornim jedinicama bile su skoro kirurški precizne. Promocija plus je HDZ-u davala 60 mandata, a Rijekama pravde 44. Ipsosov omjer bio je 60:41. Biračke kutije su u deset hrvatskih izbornih jedinica (ankete se ne rade u dijaspori) pokazale rezultat od 58:42.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Puno ih se napadalo posljednjih godina, ali anketari su ovaj put obavili sjajan posao.
HDZ je dobio izbore još u lipnju 2023.
HDZ je svoju relativnu pobjedu na izborima mogao kuvertirati još u lipnju prošle godine – kad su u Možemo! donijeli odluku da neće u predizbornu koaliciju sa SDP-om. Bilo je jasno da bez druge najjače stranke na ljevici Peđa Grbin (i manji partneri) neće moći dobaciti do HDZ-ova rezultata – pa čak na kraju ni uz poguranac Zorana Milanovića.
Iz Možemo! su tad obrazlagali da će se do pobjede nad HDZ-om lakše doći odvojenim izlaskom na izbore, jer će se tako više ljudi izvući na birališta. Rezultati su pokazali da je HDZ dobio malo manje glasova od lista Rijeke pravde i Možemo. Ali, Plenkovićeva stranka je osvojila čak devet mandata više.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dvije stranke, SDP i Možemo! nisu se dogovorile ni oko točkaste koalicije u četiri izborne jedinice, koju su pokušale sklopiti neposredno prije parlamentarnih izbora. U kombinaciji su bile četvrta, peta, sedma i deveta izborna jedinica. SDP je nudio dva ulazna i dva rubno ulazna mjesta, ali dogovor nije postignut. Na kraju je Možemo! u tim jedinicama osvojio jedan mandat.
Lošije (i) od Karamarka
Ispod površine uvjerljive pobjede HDZ-a krije se jedan ne tako trijumfalan podatak – HDZ je samo jednom (2003. godine) osvojio manji postotak glasova, a osvojio vlast. Čak je i Karamarko 2015. imao veću potporu nego Plenković 2024. godine (34,64:34,42 posto).
Naravno, nije lako natjecati se treći mandat zaredom i ovogodišnji HDZ-ov rezultat ne treba podcjenjivati. Ali, ni precjenjivati. Niti jedna hrvatska vlada dosad nije imala na raspolaganju toliku količinu novca poput ove Plenkovićeve, pa se tako nije mogla niti hvaliti infrastrukturnim projektima financiranim iz niza EU fondova, niti u izbornoj godini rekordnim povišicama primanja darivati birače.
Članak se nastavlja ispod oglasa
2024. je nova 2007. godina?
Trenutna situacija s pokušajem HDZ-a i SDP-a da nakon izbora okupe većinu u Saboru jako podsjeća na 2007. godinu. Tad je HDZ osvojio 66, a SDP 56 mandata, pa su Ivo Sanader i Zoran Milanović danima sastančili s izabranim zastupnicima i “pecali” potpise.
Na jednoj od konzultacija kod tadašnjeg predsjednika Republike Stipe Mesića Sanader je, tad već praktički u dobitnoj poziciji, posprdno upitao Milanovića: “I, jesi li složio vladu?”. Nije.
Sedamnaest godina kasnije, povijest nas uči koliko i pobjede mogu biti relativne. Milanović danas, ovaj put s pozicije predsjednika Republike, opet pokušava doći do magičnih 76 ruku u Saboru. Ivo Sanader je već godinama u zatvoru zbog korupcije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Niz je lekcija parlamentarnih izbora 2024. godine. Jedna je da su izbori srijedom - pun pogodak
Gdje je podbacila ljevica i zašto je Plenković lošiji (i) od Karamarka
Nakon ovakvog odaziva valjalo bi razmisliti da srijeda postane uobičajeni dan održavanja izbora. Košta? Ukinimo onda demokraciju, tako je jeftinije
Prva i najveća priča jučerašnjih izbora mora biti izlaznost. Više od 2,2 milijuna birača (više od 62 posto) odlučilo je iskoristiti svoje biračko pravo i tako je razbilo narativ o padu interesa za izborni proces u Hrvatskoj. Na korona izborima 2020. izlaznost je bila 46,9 posto, što se uklopilo u dugotrajan trend pada interesa za parlamentarne izbore u Hrvatskoj. Međutim, jučer je izlaznost bila značajno viša i od one na izborima za Sabor 2016. godine (54,6 posto) i gotovo identična onoj na burnim i izjednačenim izborima 2015. godine (63 posto), kad su Milanovićeva koalicija predvođena SDP-om i Karamarkova predvođena HDZ-om u Hrvatskoj osvojile jednak broj mandata.
Mnogo je toga posljednjih dana izrečeno o odluci predsjednika Republike da izbori budu u srijedu. Nakon ovakvog odaziva valjalo bi razmisliti da srijeda postane uobičajeni dan održavanja izbora. Košta? Ukinimo onda demokraciju, tako je jeftinije.
Sramotna zbrka na biralištima
I druga priča vezana je za sam proces glasanja. Scene gužvi iz centra Zagreba koje su podsjećale na “izbore” u poludiktaturama, kao i nevjerojatan kaos oko nepotpunih biračkih popisa nešto su što dosad u 34 godine višestranačke demokracije u Hrvatskoj nije viđeno.
Genijalci koji su odlučili da svi prijavljeni izvan svog mjesta prebivališta glasaju na jednom biračkom mjestu, što je u Varšavskoj ulici stvorilo epske gužve u kojima se i više od sat vremena čekalo na dolazak do birališta, zaslužuju posebnu “nagradu”. Kao i oni zbog čije su neažurnosti građani morali s birališta do matičnih ureda pa nazad na birališta.
Konkretno, za ovu sramotnu zbrku krivci sjede u MUP-u i Ministarstvu pravosuđa. O eventualnom traženju odgovornosti dovoljno govori da danas više nitko gotovo i ne spominje da je tisućama građana otežano ili onemogućeno glasanje na izborima.
Anketari ‘u sridu’
Osim demokracije, koja je svakako jučer pobijedila s visokom izlaznošću, šampanjac danas mogu otvarati i anketari. Nakon dramatičnih promašaja na pandemijskim izborima 2020. godine, kad su značajno podcijenili rezultat HDZ-a, posljednje ankete po izbornim jedinicama bile su skoro kirurški precizne. Promocija plus je HDZ-u davala 60 mandata, a Rijekama pravde 44. Ipsosov omjer bio je 60:41. Biračke kutije su u deset hrvatskih izbornih jedinica (ankete se ne rade u dijaspori) pokazale rezultat od 58:42.
Puno ih se napadalo posljednjih godina, ali anketari su ovaj put obavili sjajan posao.
HDZ je dobio izbore još u lipnju 2023.
HDZ je svoju relativnu pobjedu na izborima mogao kuvertirati još u lipnju prošle godine – kad su u Možemo! donijeli odluku da neće u predizbornu koaliciju sa SDP-om. Bilo je jasno da bez druge najjače stranke na ljevici Peđa Grbin (i manji partneri) neće moći dobaciti do HDZ-ova rezultata – pa čak na kraju ni uz poguranac Zorana Milanovića.
Iz Možemo! su tad obrazlagali da će se do pobjede nad HDZ-om lakše doći odvojenim izlaskom na izbore, jer će se tako više ljudi izvući na birališta. Rezultati su pokazali da je HDZ dobio malo manje glasova od lista Rijeke pravde i Možemo. Ali, Plenkovićeva stranka je osvojila čak devet mandata više.
Dvije stranke, SDP i Možemo! nisu se dogovorile ni oko točkaste koalicije u četiri izborne jedinice, koju su pokušale sklopiti neposredno prije parlamentarnih izbora. U kombinaciji su bile četvrta, peta, sedma i deveta izborna jedinica. SDP je nudio dva ulazna i dva rubno ulazna mjesta, ali dogovor nije postignut. Na kraju je Možemo! u tim jedinicama osvojio jedan mandat.
Lošije (i) od Karamarka
Ispod površine uvjerljive pobjede HDZ-a krije se jedan ne tako trijumfalan podatak – HDZ je samo jednom (2003. godine) osvojio manji postotak glasova, a osvojio vlast. Čak je i Karamarko 2015. imao veću potporu nego Plenković 2024. godine (34,64:34,42 posto).
Naravno, nije lako natjecati se treći mandat zaredom i ovogodišnji HDZ-ov rezultat ne treba podcjenjivati. Ali, ni precjenjivati. Niti jedna hrvatska vlada dosad nije imala na raspolaganju toliku količinu novca poput ove Plenkovićeve, pa se tako nije mogla niti hvaliti infrastrukturnim projektima financiranim iz niza EU fondova, niti u izbornoj godini rekordnim povišicama primanja darivati birače.
2024. je nova 2007. godina?
Trenutna situacija s pokušajem HDZ-a i SDP-a da nakon izbora okupe većinu u Saboru jako podsjeća na 2007. godinu. Tad je HDZ osvojio 66, a SDP 56 mandata, pa su Ivo Sanader i Zoran Milanović danima sastančili s izabranim zastupnicima i “pecali” potpise.
Na jednoj od konzultacija kod tadašnjeg predsjednika Republike Stipe Mesića Sanader je, tad već praktički u dobitnoj poziciji, posprdno upitao Milanovića: “I, jesi li složio vladu?”. Nije.
Sedamnaest godina kasnije, povijest nas uči koliko i pobjede mogu biti relativne. Milanović danas, ovaj put s pozicije predsjednika Republike, opet pokušava doći do magičnih 76 ruku u Saboru. Ivo Sanader je već godinama u zatvoru zbog korupcije.