Nekad je nužno odabrati stranu

Njemačka je blizu obaveznom cijepljenju. A to bi bila presudna odluka za cijelu EU

I predsjednica Europske komisije smatra da EU mora otvoriti raspravu o obaveznom cijepljenju

Ovog ljeta, dan nakon što je u Francuskoj najavljeno obavezno cijepljenje protiv covida za zdravstvene djelatnike, Angela Merkel bila je nedvosmislena – u Njemačkoj neće biti obaveznog cijepljenja. “Ne planiramo ići putem kojim je krenula Francuska”, izjavila je kancelarka sredinom srpnja, dok su Nijemci uživali u ljetnom prividu starog normalnog, s relativno niskim intenzitetom pandemije.

Situacija se u međuvremenu drastično promijenila. Angela Merkel je pred mirovinom, što se znalo i prije rujanskih izbora, ali i njezina je stranka, nakon 16 godina vladavine, pred ulaskom u oporbu. Njemačka bi uskoro trebala dobiti novu vladu SPD-a, liberala i Zelenih, pod vodstvom socijaldemokratskog kancelara Olafa Scholza. A on se zalaže za obavezno cijepljenje.

Nezadovoljni stopom cijepljenih

O stavu budućeg njemačkog kancelara, koji bi na dužnost mogao stupiti već sljedećeg tjedna, ovih su dana ekstenzivno izvještavali njemački i europski mediji. Vijest je najprije stigla iz neslužbenih izvora, nakon sastanka s Merkel i predstavnicima saveznih pokrajina, a potom je potkrijepljena i Scholzovim nastupom na TV kanalu Bilda.

Njemačka, kao i mnoge druge europske zemlje, bilježi rekordne brojke novootkrivenih slučajeva zaraze koronavirusom. Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), u Njemačkoj je u potpunosti cijepljeno oko 68 posto odraslog stanovništva, što se iz perspektive Hrvatske može činiti visokim postotkom, no njemačke vlasti nisu zadovoljne jer zaostaju za državama poput Portugala, Španjolske, Danske, Italije, Francuske.

Podrška s regionalne razine

U takvim okolnostima – nedovoljne procijepljenosti i jačanja četvrtog vala pandemije – i u najjačem europskom gospodarstvu počele su nedavno otvorene rasprave o obaveznom cijepljenju. Scholzov stav pritom nije iznenađenje niti je budući kancelar u tome usamljen: ideja već ima zagovornike u cijelom političkom spektru, od konzervativaca do zelenih, barem na razini saveznih pokrajina.

Budući da su trenutno ovlasti oko zdravstvenih mjera u rukama regionalnih vlasti, ta vrsta podrške nikako nije nevažna. Pogotovo kada stigne iz Bavarske, od šefa CSU-a. Njemački mediji nedavno su izvijestili da je bavarski premijer Markus Söder skupa s premijerom Baden-Württenberga iz redova Zelenih podržao ideju obaveznog cijepljenja. Söder ima političku težinu, vodi ekonomski snažnu pokrajinu, na čelu je sestrinske stranke (još kratko) vladajućeg CDU-a, svojevremeno je bio u igri za kancelarskog kandidata konzervativaca.

Stav budućeg kancelara

Zadnjih su dana i drugi istupali na sličan način – čelnici pojedinih saveznih pokrajina, pokrajinski šefovi zdravstva, zdravstveni eksperti iz redova socijaldemokrata, stranke koja bi uskoro trebala preuzeti vlast (i dosad je SPD bio na vlasti, kao dio velike koalicije s konzervativcima, ali će, kada nova vlada bude formirana, imati neusporedivo snažniju poziciju) – naglašavajući uglavnom da se radi o njihovom osobnom stavu.

Ali stav Olafa Scholza, čak i ako jest osoban, daleko je od samo osobnog – čovjek bi već sljedećeg tjedna trebao preuzeti jednu od najmoćnijih političkih funkcija u Europi, dužnost njemačkog kancelara. Scholz je već ranije, nakon što je postignut dogovor o formiranju tročlane koalicije, dao naslutiti da je moguć zaokret oko politike prema cijepljenju.

“Cijepljenje je put za izlazak iz ove pandemije”, kazao je na predstavljanju koalicijskog sporazuma, najavivši da će se razmotriti mogućnost da cijepljenje bude obavezno za neke profesije, primjerice u zdravstvu. Sada se očito razmatra još korak dalje, mada još ništa nije odlučeno.

Glasovanje po savjesti

O tome će, prema izvješćima medija, odlučivati njemački parlament. Zastupnici Bundestaga bi pritom glasovali po savjesti, a ne po stranačkoj stezi, što znači da je nemoguće predviđati kako bi takav zakonski prijedlog – jer bi se to moralo rješavati izmjenama zakona – prošao u parlamentu. Moguće je da će se o tome odlučivati već do kraja godine.

O parlamentarnoj podršci je još rano govoriti, ali o podršci većine građana, čini se, nije. Barem tako sugeriraju ankete. Još početkom studenog Deutsche Welle je javljao da je, prema rezultatima istraživanja koje je naručila javna televizija ARD, porasla podrška za opću obvezu cijepljenja “sa 46 na 57 posto”. U anketi za Der Spiegel otprije desetak dana, potpora je bila preko 70 posto.

EU rasprava o cijepljenju

U raspravu o obaveznom cijepljenju danas se uključila i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. EU treba razmisliti o obaveznom cijepljenju, kako bi odgovorila na širenje zaraze, pogotovo zbog nove varijante virusa, izjavila je nekadašnja ministrica u njemačkoj vladi. Von der Leyen se zalaže za otvorenu diskusiju o ovom osjetljivom pitanju, ali dalje od toga i ne može jer odluke su na nacionalnim vlastima.

A negdje su se stvari već pokrenule. Sredinom studenog novi austrijski kancelar Alexander Schallenberg objavio je Austrijancima da najprije idu u još jedan lockdown, a da će se onda morati i cijepiti. Austrija je prva EU članica koja od veljače uvodi obavezno cijepljenje.

Njemačka je, po svemu sudeći, na sličnom putu, a to bi u kontekstu EU-a, imajući u vidu njezinu političku i ekonomsku snagu, moglo biti još značajnije: ako je austrijski primjer bio tek probni balon, njemački će za ostatak Unije biti pokazni poligon.