Zbog poteza Danske danas je u Bruxellesu održan krizni sastanak

Danska je uvela granične kontrole na granici s Njemačkom

A woman cries as she waits along with other migrants and refugees to cross the Greek-Macedonian border near the town of Gevgelija on December 3, 2015. 
Macedonia has restricted passage to northern Europe to only Syrians, Iraqis and Afghans who are considered war refugees. All other nationalities are deemed economic migrants and told to turn back. Over 1,500 people, mostly Indians, Moroccans, Bangladeshis and Pakistanis, are stuck on the border. / AFP / ARMEND NIMANI
FOTO: AFP

Njemačka, Švedska i Danska žele sačuvati schengenski sustav, a za to je potrebna učinkovita kontrola vanjskih granica i brža raspodjela izbjeglica po zemljama članicama, izjavili su danas u Bruxellesu dužnosnici tih zemalja.

Povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos sazvao je u srijedu krizni sastanak na kojem su sudjelovali švedski ministar za migracije Morgan Johansson, danski ministar za integracije Inger Stoejberg i državni tajnik u njemačkom ministarstvu unutarnjih poslova Ole Schroeder.

Sastanak je sazvan nakon što je Danska uvela granične kontrole na granici s Njemačkom, kao odgovor na odluku švedskih vlasti da kontroliraju ulazak izbjeglica preko mosta koji povezuje Dansku i Švedsku.

Što prije vratiti normalni režim

Avramopoulos je rekao da je sastanak bio “konstruktivan” i da se svi slažu da treba sačuvati schengenski sustav unutar kojeg nema kontrole na granicama. Međutim, zbog masovnog priljeva izbjeglica zemlje članice Schengena sve češće uvode privremene kontrole na svojim granicama, što dovodi u pitanje cijeli sustav.

“Schengen i sloboda kretanja osoba moraju biti sačuvani zbog naših građana i gospodarstva”, rekao je Avramopoulos, dodajući da privremene mjere koje su uvele te zemlje moraju biti ograničene na onoliko koliko je to nužno i da se treba vratiti na normalni režim na granicama što je prije moguće.

Švedski ministar za migracije Morgan Johansson, čija je zemlja primila najviše izbjeglica po glavi stanovnika, rekao je da “Švedska može puno napraviti, ali ne može sve”. Stoga je pozvao da se učinkovito provodi odluka o redistribuciji izbjeglica po zemljama članicama kako bi se ravnomjernije raspodijelio teret.

Problem grčko-turska granica

Švedska je samo prošle godine primila 160.000 tražitelja azila, među njima i 26.000 maloljetne djece. “To predstavlja tisuću školskih razreda”, rekao je Johansson.

Njemački državni tajnik Schroeder je ponovio da se svi slažu oko potrebe da se sačuva Schengen, a da je za to potrebno osigurati nadzor nad vanjskim granicama. “Problem je što ne funkcionira nadzor na vanjskim granicama, posebice na grčko-turskoj granici”, rekao je Schroeder, dodajući da je potrebno naći europsko rješenje jer će u suprotnom zemlje članice poduzimati nacionalne mjere.