Njemačka vlada još uvijek se drži, Merkel je postigla dogovor s partnerima. Donosimo pregled slučaja
Kronologija sukoba između Merkel i njenog CDU-a s CSU-om oko migranata
Ni četiri mjeseca nakon što je Angela Merkel nakon velikih napora uspjela sastaviti Vladu i po četvrti put postati njemačka kancelarka, njemačku vladu potresla je kriza za koju se još u ponedjeljak činilo da bi mogla rezultirati raspadom vlade.
Ovoga puta problem nije sa SPD-om, nego sukob između Merkel i njenog CDU-a s CSU-om oko migracijske politike. Da postoje tenzije po tom pitanju, zna se već dulje vremena, ali da će eskalirati u toj mjeri da ministar unutarnjih poslova i čelnik CSU-a Horst Seehofer ponudi svoju ostavku, to se možda i nije očekivalo. Mada je Seehofer iste večeri, u nedjelju, na nagovor stranačkih kolega, povukao ostavku, kriza je svoj epilog dobila u ponedjeljak, nakon razgovora s Merkel koja je, zasad, mirna.
Stranke demokršćanske Unije CDU/CSU postigle su u ponedjeljak navečer kompromis oko izbjegličke politike. “Drago mi je da smo postigli održivi kompromis oko izbjegličkog pitanja i ovaj kompromis mi dopušta da ostanem na poziciji ministra unutarnjih poslova”, rekao je nakon višesatnog sastanka predsjedništva Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Kršćansko-socijalne unije (CSU) predsjednik CSU-a Seehofer.
Napravili smo malu kronologiju kroz nekoliko najbitnijih pitanja.
1. Što je u ponedjeljak dogovoreno?
Sporazum kojeg su nakon velikih napora uspjele postići sestrinske CDU i CSU predviđa stvaranje tzv. tranzitnih centara u blizini njemačko-austrijske granice, kamo bi bili smješteni izbjeglice i tražitelji azila koji su već registrirani u nekoj od zemalja Europske unije. Iz tih bi centara izbjeglice bile vraćene u zemlje u kojima su po prvi put registrirane.
Upravo ovo je i bio glavni zahtjev ministra unutarnjih poslova Seehofera, koji je prijetio ostavkom. Merkel, čiju migrantsku politiku Seehofer kao ni ostatak čelnika CSU-a ne podržava, sada je rekla kako smatra da je postignuti kompromis “u duhu dogovora s europskim partnerima”.
2. Što još uvijek nije jasno?
Kako piše BBC, ostaje nejasno kako će se razvijati stvari na granici s Austrijom. Vlada u Beču najavila je kako će pripremiti mjere za zaštitu svojih južnih granica te tražiti hitno pojašnjenje njemačke odluke u vezi ulazaka migranata.
3. Zbog čega su se zapravo sukobili CDU i CSU?
Razlog je upravo migrantska politika, dvije stranke CDU i CSU, sukobili su se oko pitanja izbjeglica i tražitelja azila. A sukob se zahuktao još prije otrpilike dva tjedna kada je novi ministar unutarnjih poslova htio predstaviti svoj plan za migraciju koji je uključivao i zatvaranje njemačkih granica za one izbjeglice koji su već registrirani u nekoj od zemalja Europske unije. To je kancelarka odbila ukazujući na potrebu dogovora s europskim partnerima.
4. Preko čega Seehofer nije htio prijeći?
Angela Merkel je na summitu EU-a prošlog tjedna postigla dogovor s većinom članica EU-a o povratku izbjeglica što Seehoferu nije dovoljno. “Dogovori na EU razini se ne poklapaju s našim zahtjevima“, rekao je Seehofer proteklog vikenda. CSU se zapravo antimigrantskom politikom nameće s populistima iz AFD-a, želeći tako prikupiti što više birača za državne izbore u Bavarskoj koji će biti možda već u listopadu.
5. Što sukob u Njemačkoj zapravo govori?
Politička kriza još je jedan znak kako u Europi postoji sve veći rascjep po pitanju migranata. S jedne sustrane oni koji rade sve kako bi smanjili broj izbjeglica i migranata u države Europske unije, a s druge strane oni koji su se već pomalo izmorili od pokušaja da dosegnu sporazume diljem Unije. Prošloga tjedna na summitu EU čelnici su izašli sa sporazumom, međutim regulirano je da će države sudjelovati u programima preseljenja i prihvata samo na dobrovoljnoj osnovi.
6. Kako je Seehofer dao pa povukao ostavku?
Seehofer se u subotu sastao s Merkel gdje su u dvosatnom razgovoru pokušali riješiti probleme među sobom. Međutim, koliko je sastanak bio uspješan dovoljno govori činjenica da je pred medijima dan kasnije sastanak nazvao “besmislenim.”
Vijest o Seehoferovoj ostavci odjeknula je s noći od nedjelje na ponedjeljak. Tada je održan sastanak CSU-a u Munchenu. Kako mediji prenose, Seehofer je na sastanku dao ostavku, a onda je na nagovor stranačkih kolega i povukao te pružio još jednu šansu za pokušaj dogovora s Merkel. Upravo na tom sastanku uspjeli su se dogovoriti.
7. Ok, a što bi bilo da se nisu dogovorili?
Kako je za CNN to ranije analizirao Leopold Traugott, analitičar think tanka Open Europe, realan scenarij, da je Seehofer dao ostavku, bio bi da je na njegovu poziciju ministra unutarnjih poslova naprosto došao neki drugi zastupnik CSU-a.
Opcija koja je prema mišljenju političkog analitičara, a kasnije se tako i pokazalo, bila najmanje realna je ta da je Seehofer dao ostavku i CSU napustio vladu. To bi izazvalo pravi potres jer bi u vladu osim Merkeličine stranke ostali još samo socijaldemokrati iz SPD-a, što nije dovoljno za većinu. Merkel bi onda morala vladati manjinskom vladom ili tražiti formalnu podršku Zelene stranke ili FDP-a. No, obje stranke imaju također suprotne ideje o migracijskoj politici nego što to imaju CDU i SPD. Ukoliko to ne bi uspjela, otvorio bi se put za nove izbore, opciju koju Merkel, kako je ranije rekla, preferira nad vladavinom u manjinskoj vladi.