Stručnjaci analizirali kad će Zemlja ući u ledeno doba i kakav čovjek ima utjecaj na to. Rezultat je fascinantan
Zemlja je propustila ući u novo ledeno doba prije otprilike 200 godina
Sljedeće ledeno doba vjerojatno je odgođeno za najmanje 50.000 godina zbog stakleničkih plinova što ih čovječanstvo ispušta u atmosferu, zaključili su njemački znanstvenici, a prenosi BBC.
Znanstvenici su analizirali uvjete zaslužne za pokretanje procesa glacijacije poput onih kakvi su vladali na Zemlji prije 12.000 godina. Zaključili su da je oblik zemljine orbite oko Sunca odgovarajući za novo ledeno doba, ali količina ugljičnog dioksida u atmosferi je previsoka. Zemlja se sprema za produljenu toplu fazu, izjavili su znanstvenici.
50 ili 100 tisuća godina u budućnosti
“Hipotetski govoreći, sljedeće ledeno možda je čak i dalje u budućnosti, ali nema nikakve praktične važnosti raspravljati hoće li novo ledeno doba početi za 50 ili 100 tisuća godina od danas”, izjavio je Andrej Ganopolski iz Instituta za istraživanje klimatskih utjecaja u Potsdamu. “Najvažniji zaključak je da je to samo ilustracija o tome da trenutačno posjedujemo geološku moć. Možemo promijeniti prirodni slijed događaja u sljedećih nekoliko desetaka tisuća godina”, ispričao je Ganopolski.
Naš planet prolazio je kroz nekoliko ciklusa ledenih doba i perioda zatopljenja tijekom posljednjih dva i pol milijuna godina. Ledene površine su se povećavale i smanjivale, a tijekom posljednjeg ledenog doba velik dio sjeverne Amerike, sjeverne Europe te Rusije i Azije bio je pod ledom. Na jugu planeta, veliki dijelovi Čilea i Argentine također su bili okovani ledom.
Nepravilna Zemljina orbita oko Sunca
Glavna odrednica pokretanja ledenog doba je promjenjiva orbita Zemlje oko Sunca. Prolaz oko naše zvijezde nije savršeno pravilan pa tako dolazi do promjena nagiba Zemljine osi rotacije. Te promjene utječu na količinu Sunčeva zračenja što dopire do površine Zemlje, a ako dođe do kritičnog smanjenja tog zračenja na srednjim visinama Sjeverne polutke, može doći do perioda glacijacije.
Znanstvenici su potvrdili te teorije računalnim modelom, ali su i pokazali ključnu ulogu što je ima koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi. Jedan od njihovih zaključaka je da je Zemlja propustila početak novog ledenog doba prije nekoliko stotina godina, netom prije početka industrijske revolucije.
“Pod uobičajenim okolnostima, započelo bi novo ledeno doba. Iz astronomskog kuta gledanja, nalazimo se u savršenim uvjetima. Počelo bi novo ledeno doba da smo imali koncentraciju od 240 dijelova u milijun ugljičnog dioksida, ali na sreću imali smo nešto više CO2 od toga”, objasnio je Ganopolski.
100.000 godina do novog ledenog doba
Znanstvenici zaključuju kako je novo ledeno doba moglo biti udaljeno najmanje 20.000 godina, čak i da je koncentracija ugljičnog dioksida ostala na predindustrijskoj razini. Međutim, gotovo 500 gigatona CO2 ispuštenih u atmosferu od početka industijske revolucije znači da je Zemlja propustila sljedeću najizgledniju točku za početak ledenog doba. Dodatnih 500 Gt CO2 znači da je praktički zajamčena odgoda novog ledenog doba za 100.000 godina.
Profesor Eric Wolff sa sveučilišta Cambridge kaže: “Imali smo i ranija istraživanja što su zaključivala da nam je iduće ledeno doba udaljeno desetke tisuća godina. Imali smo i istraživanja što su zaključivala da kombinacija Sunčevog zračenja na odgovarajućim zemljopisnim širinama i količina ugljičnog dioksida utječu na početak ledenog doba. Ali ovo istraživanje ide dublje u određivanje točne granice potrebne za nastanak ledenog doba”.
“Istraživanje predstavlja dobru potvrdu relativno jednostavnog načina procjene kombinacije osunčanosti i količine ugljičnog dioksida potrebne za početak novog ledenog doba”, smatra Wolff.
Profesor Chris Rapley dodaje kako je ovo zanimljiv rezultat istraživanja. “Ovo su novi dokazi što pokazuju da smo ušli u novu geološku epohu ‘antropocen’ u kojoj ljudska djela utječu na sami metabolizam planeta”.