“Suludo mišljenje”, o kojem govori Đulabić, je objašnjenje ministarstva vezano za političku situaciju u Splitu, gradu koji je pred izvanrednim izborima, a kojim se, između ostalog, HDZ s državne razine punom snagom uključio u lokalnu predizbornu kampanju. Što i nije previše sporno, jasno je da najjača stranka u Hrvatskoj ima ambicije za osvajanje vlasti u drugom najvećem gradu u zemlji. Sporno je, međutim, kad se u ostvarenje te ambicije, “suludim mišljenjem”, do besmisla svijaju važeći zakoni RH.
Sijanje kaosa i pravne nesigurnosti
Ukratko, normalno je da Andrej Plenković želi da HDZ pobijedi u Splitu. Nije normalno, nego je opasno sijanje političkog kaosa i pravne nesigurnosti, da pritom njegovo Ministarstvo uprave krši zakon. I, kako je napisao Đulabić, Ustav, Europsku povelju o lokalnoj samoupravi i “sve ono što cijeli semestar učimo studente”.
No, upravo se to dogodilo. U želji da nakon najavljenih ostavki gradonačelnika Ivice Puljka i njegovog zamjenika Bojana Ivoševića na čelu grada ne ostane drugi Puljkov zamjenik, Antonio Kuzmanić, već da Vlada – dakle, HDZ – u Split do lipnja postavi svog Povjerenika, Ministarstvo pravosuđa i uprave je u svom odgovoru gradskim službama ignoriralo jasne zakonske odredbe.
Čiju će kampanju financirati Vladin povjerenik?
Pojednostavljeno, zakon predviđa da, ako s vlasti u prve dvije godine mandata ode gradonačelnik, do izvanrednih izbora mijenja ga zamjenik. Ne precizira se što se događa u situaciji kad postoje dva zamjenika, a odu gradonačelnik i jedan zamjenik, no logika je jasna – odu li gradonačelnik i jedan zamjenik, grad do izbora vodi preostali, drugi zamjenik.
To u ovom slučaju HDZ-u ne odgovara, o čemu već danima govori lokalni šef te stranke Vice Mihanović, bojeći se da bi se ostankom drugog zamjenika (Kuzmanića), iz gradske blagajne financirala Puljkova kampanja. Pa će Vlada pregaziti zakon i imenovati svog Povjerenika. Mihanović, zanimljivo, ne precizira čija će se kampanja u tom slučaju financirati iz gradske blagajne.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nemogući luping Ministarstva pravosuđa i uprave
Kako bi se omogućio za HDZ poželjan rasplet, u mišljenju Ministarstva pravosuđa i uprave, koje nije potpisao ministar Ivan Malenica, već državni tajnik Sanjin Rukavina, konstatira se kako “svrha i smisao uređenja koje proizilazi iz važećih odredbi Zakona sadržana je u činjenici da ‘drugi’ zamjenik ne može ni u kojem slučaju biti zamjenik koji obnaša dužnost gradonačelnika”.
Uporište za to pronašli su u zakonskoj odredbi koja regulira drugu situaciju, onu kad gradonačelnik odlazi nakon prve dvije godine mandata. Tad nema izvanrednih izbora, nego grad preuzima jedan od zamjenika. Ali koji? U Zakonu se tek tad spominje “prvi zamjenik”, dakle onaj koji je na izbornom listiću bio prvi naveden. Da nema te odredbe, moglo bi se doći u nezgodnu situaciju, jer ne bi bilo jasno koji od zamjenika nasljeđuje gradonačelnika. No, eto, Ministarstvu je ona, iako se uopće ne odnosi na situaciju u Splitu (ostavke se događaju u prvoj polovici mandata) poslužila da izvede zaključak po kojem drugi zamjenik ni u kojem slučaju ne može obnašati dužnost gradonačelnika.
Zašto tolikom silinom na Split?
Koliko je takvo tumačenje protivno smislu zakona, osim elementarne logike, pokazuje i Vladino obrazloženje uz izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi iz 2012. godine. Gdje se, doista, kaže da drugi zamjenik ne može obnašati dužnost gradonačelnika. Ali, samo i isključivo u slučaju ako je prije toga tu dužnost već obnašao prvi zamjenik – što se u Splitu, s obzirom da Puljak i Ivošević zajedno odlaze, očito nije dogodilo.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ovako eklatantno ignoriranje smisla i slova zakona, kakvo su, kao zapovjedno odgovorni, izveli Ivan Malenica i Andrej Plenković, postavlja logično pitanje zbog čega se HDZ na takav način i takvom snagom uključuje u izbornu utrku u Splitu. Vrijedi li dolazak do vlasti u jednom gradu, pa makar to bio drugi grad u Hrvatskoj, gaženja, kako je ono bilo, “zakona, Ustava i Europske povelje o lokalnoj samoupravi”?
HDZ na ozbiljnom putu prema dole
Kad se, međutim, pogleda kontekst šire političke situacije u zemlji, onda je motivacija nešto jasnija. Premijer i Vlada su u velikim problemima – da nisu, ne bi bilo najavljivane šire rekonstrukcije Vlade, prije nego što je odrade USKOK i DORH. Uostalom, unatoč prednosti HDZ-a u anketama, baš su ankete signal da vladajuća stranka ima problema.
Od prve poslijeizborne ankete u srpnju 2020. godine do danas, HDZ je izgubio najviše potpore od svih pet nacionalno jakih stranaka (tu su još SDP, Možemo!, Most i Domovinski pokret). Plenkovićevoj stranci se, po prosjeku dvije redovne mjesečne ankete, potpora smanjila za 6,3 postotna boda (19,1 posto od postizborne podrške), dok je, recimo, SDP-u – koji se u međuvremenu u Saboru potpuno raskolio – ona pala za 2,3 postotna boda (12,9 posto od postizborne podrške).
Članak se nastavlja ispod oglasa
Momentum je nezgodna stvar
HDZ je, ukratko, u lošem trendu i jedna velika pobjeda u velikom gradu bi donekle mogla zaliječiti rane nastale tragičnim promašajima u borbi protiv pandemije, užasavajuće sporom obnovnom od potresa, te stalnim korupcijskim aferama “pola Vlade”.
Zato Plenković, kojemu se iz nekog razloga očito čini da njegova stranka ima šanse u Splitu, ovako žestoko ulazi u splitsko predizborje, oktroiranjem svog čovjeka privremeno na čelo grada, nadajući se valjda prikladno medijski plasiranom “prljavom rublju” u kampanji. Time priča o izborima u Splitu debelo prelazi granice lokalnog okršaja. U najvećem gradu Dalmacije će se, stoga, izbori u (vjerojatno) lipnju, pretvoriti i u referendum o Andreju Plenkoviću i njegovoj Vladi. A nacionalni politički momentum koji HDZ želi sve grčevitije preokrenuti mogao bi, u slučaju nove Puljkove pobjede, dodatno dobiti na zamahu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Normalno je da HDZ želi osvojiti Split. Ali nije normalno da zato krši zakon, Ustav i Europsku povelju
Ministarstvo uprave izvrće Zakon o lokalnoj samoupravi kako bi na čelo grada do izbora došao HDZ-ov čovjek
“Dovoljno je samo jedno suludo mišljenje Ministarstva pravosuđa i uprave da sruši Ustav, Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Europsku povelju o lokalnoj samoupravi i sve ono što cijeli semestar učimo studente”, rezimirao je profesor Vedran Đulabić, stručnjak za lokalnu samoupravu
Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta i jedan od najcjenjenijih stručnjaka za lokalnu i regionalnu samoupravu u Hrvatskoj nije krio svoju zgroženost. “Dovoljno je samo jedno suludo mišljenje Ministarstva pravosuđa i uprave da sruši Ustav, Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Europsku povelju o lokalnoj samoupravi i sve ono što cijeli semestar učimo studente”, napisao je Đulabić danas na Twitteru.
“Suludo mišljenje”, o kojem govori Đulabić, je objašnjenje ministarstva vezano za političku situaciju u Splitu, gradu koji je pred izvanrednim izborima, a kojim se, između ostalog, HDZ s državne razine punom snagom uključio u lokalnu predizbornu kampanju. Što i nije previše sporno, jasno je da najjača stranka u Hrvatskoj ima ambicije za osvajanje vlasti u drugom najvećem gradu u zemlji. Sporno je, međutim, kad se u ostvarenje te ambicije, “suludim mišljenjem”, do besmisla svijaju važeći zakoni RH.
Sijanje kaosa i pravne nesigurnosti
Ukratko, normalno je da Andrej Plenković želi da HDZ pobijedi u Splitu. Nije normalno, nego je opasno sijanje političkog kaosa i pravne nesigurnosti, da pritom njegovo Ministarstvo uprave krši zakon. I, kako je napisao Đulabić, Ustav, Europsku povelju o lokalnoj samoupravi i “sve ono što cijeli semestar učimo studente”.
No, upravo se to dogodilo. U želji da nakon najavljenih ostavki gradonačelnika Ivice Puljka i njegovog zamjenika Bojana Ivoševića na čelu grada ne ostane drugi Puljkov zamjenik, Antonio Kuzmanić, već da Vlada – dakle, HDZ – u Split do lipnja postavi svog Povjerenika, Ministarstvo pravosuđa i uprave je u svom odgovoru gradskim službama ignoriralo jasne zakonske odredbe.
Čiju će kampanju financirati Vladin povjerenik?
Pojednostavljeno, zakon predviđa da, ako s vlasti u prve dvije godine mandata ode gradonačelnik, do izvanrednih izbora mijenja ga zamjenik. Ne precizira se što se događa u situaciji kad postoje dva zamjenika, a odu gradonačelnik i jedan zamjenik, no logika je jasna – odu li gradonačelnik i jedan zamjenik, grad do izbora vodi preostali, drugi zamjenik.
To u ovom slučaju HDZ-u ne odgovara, o čemu već danima govori lokalni šef te stranke Vice Mihanović, bojeći se da bi se ostankom drugog zamjenika (Kuzmanića), iz gradske blagajne financirala Puljkova kampanja. Pa će Vlada pregaziti zakon i imenovati svog Povjerenika. Mihanović, zanimljivo, ne precizira čija će se kampanja u tom slučaju financirati iz gradske blagajne.
Nemogući luping Ministarstva pravosuđa i uprave
Kako bi se omogućio za HDZ poželjan rasplet, u mišljenju Ministarstva pravosuđa i uprave, koje nije potpisao ministar Ivan Malenica, već državni tajnik Sanjin Rukavina, konstatira se kako “svrha i smisao uređenja koje proizilazi iz važećih odredbi Zakona sadržana je u činjenici da ‘drugi’ zamjenik ne može ni u kojem slučaju biti zamjenik koji obnaša dužnost gradonačelnika”.
Uporište za to pronašli su u zakonskoj odredbi koja regulira drugu situaciju, onu kad gradonačelnik odlazi nakon prve dvije godine mandata. Tad nema izvanrednih izbora, nego grad preuzima jedan od zamjenika. Ali koji? U Zakonu se tek tad spominje “prvi zamjenik”, dakle onaj koji je na izbornom listiću bio prvi naveden. Da nema te odredbe, moglo bi se doći u nezgodnu situaciju, jer ne bi bilo jasno koji od zamjenika nasljeđuje gradonačelnika. No, eto, Ministarstvu je ona, iako se uopće ne odnosi na situaciju u Splitu (ostavke se događaju u prvoj polovici mandata) poslužila da izvede zaključak po kojem drugi zamjenik ni u kojem slučaju ne može obnašati dužnost gradonačelnika.
Zašto tolikom silinom na Split?
Koliko je takvo tumačenje protivno smislu zakona, osim elementarne logike, pokazuje i Vladino obrazloženje uz izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi iz 2012. godine. Gdje se, doista, kaže da drugi zamjenik ne može obnašati dužnost gradonačelnika. Ali, samo i isključivo u slučaju ako je prije toga tu dužnost već obnašao prvi zamjenik – što se u Splitu, s obzirom da Puljak i Ivošević zajedno odlaze, očito nije dogodilo.
Ovako eklatantno ignoriranje smisla i slova zakona, kakvo su, kao zapovjedno odgovorni, izveli Ivan Malenica i Andrej Plenković, postavlja logično pitanje zbog čega se HDZ na takav način i takvom snagom uključuje u izbornu utrku u Splitu. Vrijedi li dolazak do vlasti u jednom gradu, pa makar to bio drugi grad u Hrvatskoj, gaženja, kako je ono bilo, “zakona, Ustava i Europske povelje o lokalnoj samoupravi”?
HDZ na ozbiljnom putu prema dole
Kad se, međutim, pogleda kontekst šire političke situacije u zemlji, onda je motivacija nešto jasnija. Premijer i Vlada su u velikim problemima – da nisu, ne bi bilo najavljivane šire rekonstrukcije Vlade, prije nego što je odrade USKOK i DORH. Uostalom, unatoč prednosti HDZ-a u anketama, baš su ankete signal da vladajuća stranka ima problema.
Od prve poslijeizborne ankete u srpnju 2020. godine do danas, HDZ je izgubio najviše potpore od svih pet nacionalno jakih stranaka (tu su još SDP, Možemo!, Most i Domovinski pokret). Plenkovićevoj stranci se, po prosjeku dvije redovne mjesečne ankete, potpora smanjila za 6,3 postotna boda (19,1 posto od postizborne podrške), dok je, recimo, SDP-u – koji se u međuvremenu u Saboru potpuno raskolio – ona pala za 2,3 postotna boda (12,9 posto od postizborne podrške).
Momentum je nezgodna stvar
HDZ je, ukratko, u lošem trendu i jedna velika pobjeda u velikom gradu bi donekle mogla zaliječiti rane nastale tragičnim promašajima u borbi protiv pandemije, užasavajuće sporom obnovnom od potresa, te stalnim korupcijskim aferama “pola Vlade”.
Zato Plenković, kojemu se iz nekog razloga očito čini da njegova stranka ima šanse u Splitu, ovako žestoko ulazi u splitsko predizborje, oktroiranjem svog čovjeka privremeno na čelo grada, nadajući se valjda prikladno medijski plasiranom “prljavom rublju” u kampanji. Time priča o izborima u Splitu debelo prelazi granice lokalnog okršaja. U najvećem gradu Dalmacije će se, stoga, izbori u (vjerojatno) lipnju, pretvoriti i u referendum o Andreju Plenkoviću i njegovoj Vladi. A nacionalni politički momentum koji HDZ želi sve grčevitije preokrenuti mogao bi, u slučaju nove Puljkove pobjede, dodatno dobiti na zamahu.