Norveški energetski regulator: 'Jedino rješenje energetske krize za Europu je smanjenje potrošnje'

Navode da su polozi za pokrića plaćanja plina premašili 1,5 bilijuna eura

10.02.2022., Okoli - Podzemno skladiste plina. Photo: Luka Stanzl/PIXSELL
FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

Značajno smanjenje potražnje jedino je izvedivo kratkoročno rješenje za energetsku krizu u Europi ako joj Rusija u potpunosti obustavi opskrbu, rekao je Reutersu potpredsjednik norveške energetske tvrtke Equinor.

Ruska obustava isporuka plinovodom Sjevernim tokom 1, koji prolazi ispod Baltičkog mora do Njemačke, zadala je novi udarac gospodarstvima u Europi koja se još nisu potpuno oporavila ni od pandemijske krize. Tečaj eura pao je u ponedjeljak na novu najnižu razinu u 20 godina, a cijene plina na europskom tržištu naglo su porasle, napominje Reuters.

Vlade država EU-a planiraju potrošiti milijarde eura kako bi zaštitile kućanstva od visokih računa za energiju i osigurale likvidnost dobavljača plina i struje. EU je u srpnju od 27 država članica zatražio da ove zime dobrovoljno smanje potrošnju plina za 15 posto. Bude li potrebno, Bruxelles bi mogao i propisati smanjenje potrošnje.

‘Polozi za pokrića veći od 1,5 bilijuna eura’

EU sada priprema mjere za zaštitu građana i industrije od naglog rasta cijena struje i plina, koji je gotovo pet puta skuplji nego prošle godine, podsjeća Reuters. Ministri EU-a trebali bi na sastanku u petak raspravljati o nizu opcija, uključujući ograničenje cijena uvoznog plina i ograničenje cijena plina koji se koristi za proizvodnju električne energije.

Na dnevnom redu moglo bi se naći i privremeno izdvajanje plinskih elektrana iz sustava EU-a za određivanje cijena električne energije, navodi Reuters. Zagovornici ograničenja cijene kažu da bi se time spriječile neke transakcije financijskim izvedenicama kojima kupci pokušavaju izbjeći visoke propisane pologe na burzovnim računima. Njihov je iznos snažno porastao zbog znatno viših cijena plina.

To je možda točno, kazao je viši potpredsjednik norveškog Equinora za plin i energiju Helge Haugane, ali likvidnost tržišta zapravo je smanjena, s obzirom na to da je u Europi, isključujući Britaniju, ukupan iznos tih pologa za pokriće plaćanja vjerojatno premašio 1,5 bilijuna eura.

‘Ograničenje cijena ne znači puna skladišta’

“Zaista ne znam kako bi se to moglo izvesti, jasno mi je da zbog aktualnih cijena plina razmatrate sve instrumente koji su vam na raspolaganju, ali problem je u tome što pokušavate ograničiti (cijenu) nečega što je globalna roba”, rekao je Haugane te dodao: “Ograničenje cijene ujedno ne bi značilo i puna skladišta plina, već bi moglo zadržati potražnju na visokoj razini, ovisno o tome kako bi ograničenje bilo raspoređeno.”

Jedino je rješenje za Europu, po njemu, manja potrošnja. “U slučaju potpunog prekida ruskih isporuka, smanjenje potražnje mora biti još izraženije nego što smo dosada iskusili. Nikakva ograničenja cijena i slično ne mogu riješiti temeljni problem”, tvrdi. Smanjenje potražnje “vrlo je težak politički posao za one koji mogu učiniti nešto po tom pitanju… ali drugog rješenja u kratkom roku nema”, poručio je Haugane.

U srednjoročnom razdoblju, istaknuo je Haugane, Europa će morati povećati kapacitete za ukapljeni prirodni plin i ponovno uplinjavanje, uz paralelni ubrzani prijelaz na obnovljivu energiju, koju je u prošlosti sporo razvijala. Inače, Norveška je postala najveći dobavljač plina za Europu i najavila je da će ove godine imati rekordni izvoz plina.