Nova fantastična teorija Kremlja: Zapad i Ukrajina izazivaju glad, žele slike 'djece s otečenim trbuščićima'

Rusi traže krivce za nadolazeću krizu s hranom

Russian President of the Duma (Lower House of Parliament), Vyacheslav Volodin, is seen during a conference at the Nicaraguan National Assembly in Managua, on Fbruary 24, 2022. - Volodin arrived in Nicaragua on Thursday after visiting Cuba, at a time when Russia is carrying out a military offensive against Ukraine. (Photo by STRINGER / AFP)
FOTO: AFP

Predsjednik ruskog parlamenta, Vjačeslav Volodin pronašao je krivce za nadolazeću krizu u svijetu. Naravno, na Rusiji odgovornosti za energetsku, ali i nadolazeću prehrambenu krizu na koju upozorava UN nema.

“SAD, Kanada i Švicarska su na vrhu popisa neprijateljskih zemalja koje su postale glavni krivci za nadolazeću krizu u svijetu izazivajući porast cijena energije i hrane”, rekao je Volodin. Na svojem Telegram kanalu je pojasnio tu teoriju.

Kaže da su za krizu krive zemlje koje uvode sankcije

Amerika je na njegovom popisu jer je uvela najviše sankcija i mjera protiv Rusije, njih 1983, na drugom mjestu je Kanada s 1402 sankcije, slijede Švicarska s 1361 i Velika Britanija s 1360 sankcija. Zatim je tu EU s 1199 sankcija uvedenih Rusiji dok je na šestom mjestu Australija s njih 1150 te Japan s 902.

Volodin je rekao da su Rusiji do 24. veljače 2022., odnosno do početka invazije na Ukrajinu, uvedene 2754 različite sankcije. Nakon toga ih je uvedeno još 7782, što je ukupno 10.536 sankcija. “Uvođenjem ilegalnih sankcija Rusiji ove zemlje su isprovocirale porast cijena energije i hrane. Ovo su glavni krivci za trenutne i nadolazeće krize diljem svijeta”, kazao je Volodin, javlja RIA.

Na državnoj televiziji kažu da se Holodomor nije dogodio

Slične tvrdnje mogu se čuti i na ruskoj državnoj televiziji. Tako su u jednoj emisiji gosti razgovarali o gladi i prehrambenoj krizi a jedan od njih, politički komentator Nikolai Starikov, je rekao da je “Ukrajina godinama pokušavala monopolizirati glad.” Ustvrdio je potom da su za to “čak i smislili termin, Holodomor.” “To se zapravo nikada nije dogodilo”, rekao je govoreći o Holodomoru.

Holodomor, poznat i kao Gladomor, je umjetno stvorena glad tijekom 1930-ih, uglavnom na području Ukrajine. Radilo se o Staljinovim mjerama nasilne kolektivizacije koje su dovele do masovne gladi i smrti između tri i sedam milijuna ljudi u samo dvije godine.

Starikov je potom tvrdio i da je um prosječne osobe pripremljen misliti da je Rusija, “koju ljudi uspoređuju sa SSSR-om” već ranije “organizirala glad” u Ukrajini. “Žele uništiti ili uzeti žito iz Ukrajine kako bi krivili Rusiju i našeg predsjednika. Zašto? Jer ih je Putin izazvao, jer je Rusija jedina sila koja se otvoreno suprotstavila njihovoj hegemoniji”, kazao je.

Uvjeravaju da Ukrajina želi gledati glad u svijetu

Rekao je da je Ukrajina spremna na sve da bi naštetila Rusiji. “Ubijat će ljude u Buči, organizirati glad u Ukrajini. Oni žele organizirati globalnu glad”, kazao je jedan od govornika.

Voditelj emisije, Evgenij Popov, rekao je da Ukrajinci zapravo žele u svijetu gledati glad poput one u Africi. “Slike afričke djece s otečenim trbuščićima. One izazivaju suze. Oni žele takve slike, oni žele takvu glad”, ustvrdio je.

UN upozorava na krizu

Ukrajina je jedan od najvećih svjetskih proizvođača žitarica, a na nadolazeću krizu koja bi mogla nastatu zbog rata u toj zemlji upzoorio je i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres. “Ukrajina i Rusija zajedno proizvode gotovo trećinu svjetske pšenice i ječma te polovicu ukupne količine suncokretovog ulja”, rekao je.

Naglasio je važnost izvoza na svjetska tržišta ukrajinskog žita, kao i hrane i gnojiva koje proizvode Rusija i Bjelorusija. Upozorio je da bi rat u Ukrajini mogao milijune ljudi suočiti s nestašicom hrane i uzrokovati “krizu koja bi mogla trajati godinama”.

Prema UN-ovim podacima, glad se na globalnoj razini ponovno povećava. “U samo dvije godine, broj ljudi koji se suočavaju s ozbiljnim nestašicama hrane se udvostručio. Prije pandemije ta je brojka iznosila 135 milijuna, a danas iznosi 276 milijuna”, rekao je Guterres.