Nova njemačka vlada neće otvoriti plinovod Sjeverni tok 2. Je li to prvi korak u velikom vanjskopolitičkom zaokretu?
Ministrica Annalena Baerbock kaže da plinovod neće dobiti odobrenje za rad, a na odluku je utjecalo gomilanje ruskih vojnika na ukrajinskoj granici
Nedavno imenovana njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock već prvim većim javnim nastupom demonstrirala je da će se vanjska politika te zemlje izborom nove vlade iz temelja promijeniti. Izjavila je, naime, u nedjelju uvečer da plinovod Sjeverni tok 2 neće biti pušten u rad jer u sadašnjem obliku ne ispunjava zahtjeve te nije u skladu s europskim energetskim zakonima.
To je dramatičan zaokret u odnosu na politiku dosadašnje kancelarke Angele Merkel koja je zbog Sjevernog toka 2 zaoštrila odnose s Washingtonom koji je dugo inzistirao da se zaustave radovi na izgradnji plinovoda. Također posvađala se i s više članica EU koje su se protivile gradnji Sjevernog toka 2.
Zaokret nove njemačke vlade
Unatoč svim tim primjedbama Merkel je ustrajala na tome da se plinovod sagradi, pa sada, projekt koji je dovršen i koji je stajao oko 11 milijardi eura, čeka posve neizvjesna sudbina. Danas ujutro cijena plina je na europskom tržištu skočila, pa je sa 115,70 eura po megavat satu, u ponedjeljak ujutro cijena dosegnula 117,50 eura.
Takav spektakularni zaokret nove njemačke vlade ujedno je najava, tvrde analitičari, da će nova berlinska administracija prirediti, kad je riječ o vanjskoj politici, još iznenađenja. Među ostalim i u odnosu prema Balkanu, BiH, Kosovu, Hrvatskoj, Srbiji…
Zatopljenje s Bijelom kućom
Osim što će zatvaranje plinovoda biti teški financijski udarac za Njemačku i Rusiju, on će potpuno promijeniti dosadašnje odnose Kremlja i Berlina. Njemačka je pod Angelom Merkel nastojala voditi politiku koja neće iritirati ruskog predsjednika Vladimira Putina, a nova vlada povukla je potez koji će, sasvim sigurno, razbjesniti Kremlj. Istodobno ta će odluka biti pozdravljena u Washingtonu pa bi moglo doći do ublažavanja napetosti koje veću dugo traju na relaciji Berlin-Bijela kuća.
Ministrica Annalena Baerbock kazala je da, kako stvari trenutno stoje, plinovod neće dobiti odobrenje za rad, a na tu odluku, istakla je, utjecalo je gomilanje ruskih vojnika na ukrajinskoj granici. Zaključila je kako se vlada Angele Merkel složila sa stavom SAD-a prema kojem ovaj plinovod ne može biti pušten u uporabu ako dođe do daljnjih eskalacija na granici između Rusije i Ukrajine. A upravo se to, tvrde u Berlinu, dogodilo.
Rizici projekta Sjeverni tok
Bilo je planirano da se Sjevernim tokom 2 godišnje uveze u Njemačku i Europu novih 55 milijardi kubičnih metara plina. Njime bi se ojačao položaj Njemačke kao glavnog plinskog čvorišta na europskom tržištu plina. Europa bi se pak povezala s poljem Bonavenkovim, jednim od najvećih rezervoara plina na svijetu, u kojem se nalazi dva i pol puta više plina od ukupnih europskih rezervi plina.
Predviđa se da potražnja s plinom neće bitno rasti, te da će do 2035. čak biti nešto manja nego danas. Sjevernim tokom 2 trebali su se udvostručiti kapaciteti postojeće podmorske rute iz Rusije u Europu.
Američki i europski kritičari projekta upozoravali su da će plinovod povećati ovisnost Europe o ruskom plinu, te da može teško financijski oštetiti Ukrajinu, budući da bi Rusija mogla postupno prekinuti dopremu plina preko te zemlje u Europu. Za što Kijevu plaća godišnje milijarde dolara.
Veto na isporuku oružja
Međutim, novi ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov, kojem očito nije bilo ni na kraj pameti što će se dogoditi u Berlinu, okrivio je Njemačku da je blokirala isporuke NATO oružja Kijevu, iako se situacija na granici dramatično zaoštrila.
U posljednjih mjeseca dana Berlin je doista stavio veto na ukrajinsku kupnju protudronova i protusnajperskih sustava od Agencije za podršku i nabavu NATO pakta. Reznikov je čak izjavio: “Još uvijek grade plinovod Sjeverni tok 2 i istovremeno blokiraju naše obrambeno oružje. To je vrlo nepravedno”. Nakon najnovije izjave Annalena Baerbock posve je izvjesno da će i tu doći do promjena.
U suglasju s ministrom
U EU, međutim prevladava bojazan da bi isporuku oružja Ukrajini predsjednik Vladimir Putin mogao protumačiti kao provokaciju, pa i povod za intervenciju. Istodobno Ukrajina pod hitno traži proturaketne i protuzračne sustave, komplet za elektroničko ratovanje i opremu za kibernetičku obranu na svjetskom tržištu. Reznikov je izjavio da će na kraju dobiti potporu za nabavku tog oružja.
“Ne provocirati Rusiju – ta strategija ne funkcionira i neće uspjeti”, upozorio je Reznikov. Nova njemačka vlada povukla je potez koji je očito u potpunom suglasju sa stajalištima ukrajinskog ministra.