Nova šefica Europske komisije danas dolazi u Zagreb. Što to doista znači?
Novi ministar vanjskih poslova izjavio je kako 'na ovom posjetu treba poentirati i reći da je Hrvatska u top 3 zemlje EU'
Novoizabrana predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u utorak dolazi u Hrvatsku, u okviru svoje mini-turneje po zemljama članicama Europske unije. Činjenicu da je Zagreb treća postaja na njezinoj turneji – nakon Pariza i Varšave – hrvatska je Vlada, očekivano, iskoristila za malo samohvale.
Novi šef diplomacije Gordan Grlić Radman tako je, primjerice, u subotu izjavio da Hrvatska ne smije biti indiferentna prema tome, nego da, kako je prenijela Hina, treba „poentirati i reći da je Hrvatska u top tri zemlje EU-a”. Treba li doista raditi senzaciju od dolaska buduće šefice Komisije, koja dužnost preuzima 1. studenoga?
Jesmo li preko noći uskočili u top tri?
Ursula von der Leyen je, kako smo već napomenuli, na mini-turneji. Osim što putuje po EU, sastaje se i s čelnicima država članica u Bruxellesu. Početkom tjedna s premijerom Češke Andrejem Babišem, pred kraj tjedna s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. U međuvremenu će još posjetiti Španjolsku i Italiju.
Izbor destinacija i susreta nije, dakako, sasvim slučajan. Prema informacijama Telegramovih izvora, von der Leyen želi pokazati da EU ne čine samo stare članice EU-a. Hrvatska joj je pritom dobar primjer – najnovija je članica i u krugovima novoizabrane predsjednice smatraju je proeuropski orijentiranom. No, treba li iz toga izvlačiti tako ozbiljan zaključak da smo, eto, preko noći uskočili u top tri zemlje članice?
Vlada sklona pretjerivanju
Znači li to, onda, da je Poljska, zemlja za koju je još uvijek aktualna Komisija bila preporučila aktiviranje mehanizma sankcija smatrajući da ugrožava vladavinu prava, u top dvije države članice? Je li Italija, jedna od suosnivačica današnje Europske unije, manje bitna od Hrvatske? I kako je pozicionirana Mađarska, čija je vladajuća stranka još uvijek suspendirana u EPP-u, grupaciji iz čijih redova dolazi i von der Leyen?
Izvlačiti iz itinerara dalekosežne zaključke čini nam se ipak kao pretjerivanje. I to one vrste kojoj Vlada Andreja Plenkovića, barem kad je u pitanju vanjska politika, nije baš nesklona. Prisjetimo se kako je s puno (samo)hvale bio popraćen nedavni dolazak njemačke kancelarke Angele Merkel u Zagreb.
Od samohvale do kontriranja
„Ujedno, to je poruka i da se Hrvatska uspjela pozicionirati u Europskom vijeću. Činjenica da je Merkel nakon osam godina prvi put u Hrvatskoj u tom svojstvu jako je važna poruka”, istaknuo je u svibnju premijer u intervjuu za Večernji list. Sugerirao je, dakle, da je dolazak njemačke kancelarke u Hrvatsku na neki način i njegov vanjskopolitički uspjeh.
Samo šest tjedana kasnije taj je uspjeh, čini se, naglo gurnuo u daleki drugi plan: na maratonskom summitu EU-a baš je Plenković, prema tvrdnjama europskih medija, bio jedan od onih koji su se žestoko pobunili protiv prijedloga za popunjavanje top pozicija u EU institucijama. Riječ je bila planu koji je dijelom osmislila, a i podržavala upravo Angela Merkel.
Vanjskopolitičkim uspjehom, nema sumnje, nastojat će se prikazati i, primjerice, hrvatsko predsjedanje EU-om u prvoj polovici sljedeće godine. Radi se, međutim, o tome da bismo na red došli prije ili kasnije. Upali smo ranije jer je Velika Britanija zbog Brexita odustala od svog predsjedanja.
Za uspjeh je potreban – dobar resor
Čak i diplomatski izvori upoznati s planovima novoizabrane predsjednice Komisije smanjuju očekivanja od njezinog dolaska u Hrvatsku. U Zagrebu, kažu Telegramovi sugovornici, neće biti velikih odluka, tek razmjena mišljenja i argumenata o europskim politikama. Banski dvori mogli bi na dnevni red staviti i pitanje koji će resor Hrvatska dobiti u sljedećoj Komisiji, ali odluku o tome novoizabrana predsjednica donijet će kada budu poznati svi dijelovi slagalice. Među ostalim, kad bude znala tko su kandidati ili kandidatkinje za povjerenike.
I to je, zapravo, ključni trenutak kad ćemo s većom sigurnošću moći procijeniti može li se dolazak Ursule von der Leyen doista smatrati nekim posebnim uspjehom aktualne Vlade i premijera Plenkovića. Dakle, trenutak u kojem se budu dijelili resori u novoj Komisiji i kada Hrvatska bude znala je li dobila resor koji joj je po volji.
Neke stvari naprosto nisu senzacija
Činjenica da je Hrvatska među prvim zemljama koje von der Leyen posjećuje nije beznačajna, ali joj ne bi trebalo pripisivati posebne konotacije. U suprotnom, kako bismo tumačili to što je još uvijek aktualni predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker u službeni posjet Zagrebu došao na samom kraju mandata, dvije godine i osam mjeseci nakon što je Plenković postao premijer?
Je li to bio neki posebni neuspjeh predsjednika Vlade? Dakako da nije. Neki događaji su jednostavno baš to – događaji. I ne treba od njih praviti senzacije.