Nova Vladina uredba toliko je suluda da je postigla nezamislivo: zajednički je ruše lokalni SDP i HDZ

Ukinuta zbog procedure

Spor je završio na Ustavnom sudu koji je, pak, u veljači ove godine ukinuo uredbu, dajući Vladi rok do 15. srpnja da donese novu. Sud je prigovorio Vladi da nije dovoljno dobro obrazložila uredbu te da je izvješće o javnom savjetovanju namjerno objavila nakon što je uredba već stupila na snagu. Nije, dakle, ulazio u sadržaj, već je propis „pao“ zbog proceduralnih razloga.

Ministarstvo je stoga napisalo novu uredbu o kojoj je upravo ovoga tjedna završilo javno savjetovanje. Novi je prijedlog, međutim, sadržajno uvelike isti kao stari, pa je na terenu izazvao slične reakcije: u javnom savjetovanju Vladi je stiglo 112 kritički intoniranih komentara, u kojima se gradovi i općine bune protiv prijedloga i traže drugačiju organizaciju pružanja vodnih usluga.

Stranačka boja nebitna

Kao i u lanjskom slučaju, stranačka pripadnost u tome je potpuno sporedna. Među onima koji se protive Vladinom prijedlogu ima i HDZ-ovih gradonačelnika i načelnika, a u nekim slučajevima – kao, na primjer, u onome s otoka Visa – čelnici iz suprotstavljenih političkih opcija u javno savjetovanje poslali su zajedničke primjedbe. Nesvakidašnja savezništva u lokalnim sredinama objašnjavaju ovako: nije riječ o politici, nego o vodi.

Jedan od kriterija po kojem se formira 41 tzv. uslužno područje, s jednim isporučiteljem vodnih usluga (umjesto dosadašnjih 170), jest i godišnja količina isporučene vode što, po logici stvari, u povoljniji položaj stavlja veće gradove uz koje bi se ubuduće trebali vezati vodooopskrbni sustavi.

Uredbom je, primjerice, predviđeno da bi gradovi i općine u zagrebačkom prstenu činili jedno uslužno područje s glavnim gradom, a zagrebačko komunalno poduzeće Vodoopsrkba i odvodnja bilo bi nositelj te integracije.

Snažan otpor s terena

No, ta vrsta spajanja naišla je na žestok otpor na terenu. Lokalni čelnici i komunalna društva tvrde da će time doći u pitanje kvaliteta usluge, da se ne uzima u obzir koliko su lokalne sredine ulagale u infrastrukturu kojom bi sada upravljao netko drugi, da bi voda mogla poskupjeti, da je pitanje kako će se to odraziti na investicije financirane EU novcem i tome slično. Stoga traže da Ministarstvo uvaži njihove primjedbe i izmijeni njima sporne dijelove uredbe.

Ovoga tjedna su, primjerice, lokalni čelnici iz okolice Zagreba zatražili da njihove sredine formiraju zasebno uslužno područje, bez spajanja s glavnim gradom u kojem je vodovodna mreža notorna po dotrajalosti i pucanju cijevi.

Gradonačelnici i načelnici Jastrebarskog, Svete Nedelje, Samobora, Klinča Sela i Žumberka – političari različitih stranačkih boja, od Fokusa, preko SDP-a do HDZ-a – kažu da nisu protiv okrupnjavanja uslužnih područja, ali ne žele da ih se spaja sa Zagrebom.

‘Voda, a ne politika’

„Upravljanje vodom važnije je od politike“, objavio je na Facebooku zajednički stav Dario Zurovec, gradonačelnik Svete Nedelje. Zurovec i njegovi kolege iz zagrebačkog prstena predlažu model u kojem bi njihove sredine bile zasebno uslužno područje.

Tvrde da bi se na taj način kvalitetnije upravljalo vodoopskrbom, što bi značilo i „smanjenje gubitaka, veću mogućnost povlačenja sredstava iz fondova EU, ujednačavanje cijena i racionalizaciju poslovanja, ali i priuštivost cijene vodne usluge, osobito kad se izgrade sustavi javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda“. Pritom, nisu jedini koji traže izmjene.

Preko 100 komentara

U javnom savjetovanju, kako smo napomenuli, stiglo je 112 komentara, iz praktički cijele zemlje, od slavonskih gradova do južnih dalmatinskih otoka. Općina Vrpolje u Brodsko-posavskoj županiji, na primjer, u javnom savjetovanju objašnjava da su se priključili u projekt poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture, koji provodi Đakovački vodovod. Za taj se projekt izrađuje projektna dokumentacija koja, pak, obuhvaća i Vrpolje. A po Vladinom prijedlogu ta bi općina „pripala“ drugom uslužnom području.

Na prijedlog uredbe ozbiljne primjedbe stigle su i iz Krapine, grada koji vodi HDZ-ov gradonačelnik Zoran Gregurović, odnedavno i saborski zastupnik te stranke. Tamo problematiziraju što bi se njihovo komunalno poduzeće trebalo spojiti drugoj tvrtki za koju tvrde da ima problema u realizaciji EU projekta, propituju hoće li biti financijski samoodrživa i hoće li ubuduće stanovnici Krapine i susjednih općina zbog spajanja plaćati skuplju vodu.

Na drugom kraju zemlje, na Šolti, pak, ne žele da ih se spoji s vodoopskrbnim sustavom Splita. Priključenje “na sustav grada Splita moguće je tek nakon što bi se izgradio sustav priključenja otoka Šolte na taj novi vodoopskrbni sustav, a u financiranju takvog projekta Općina Šolta nije u mogućnosti sudjelovati, i to zbog enormnih troškova i neopravdanosti takvog projekta (…)”, piše u komentaru koji potpisuje načelnik Nikola Cecić Karuzić.

Pravdanje Bruxellesom

Ovo su tek neki od komentara upućenih u javno savjetovanje. Svoje su primjedbe lokalni čelnici imali priliku iznijeti i na ovotjednom sastanku na kojem su, prema neslužbenim informacijama, razgovarali na tu temu i s predstavnicima ministarstva.

“Svi se bune”, kazao nam je jedan lokalni čelnik, “ali oni se pravdaju da to traži Europska komisija i da o tome ovisi financijska omotnica”. Pritom pod “oni” misli na predstavnike Vlade i činjenicu da je reforma u sektoru vodnih usluga dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, reformskog dokumenta koji je usuglašen s Europskom komisijom.

Tko određuje pravila?

Vlada je s Bruxellesom dogovorila da će u tom području izmijeniti četiri uredbe, među kojima je i ova o uslužnim područjima, te da će do kraja 2023. godine provesti “integraciju postojećih 200 javnih pružatelja vodnih usluga u njih 40, u skladu s načelom jednog pružatelja po području usluge”.

To je jedan od uvjeta za isplatu pete rate u okviru NPOO-a, u iznosu od 700 milijuna eura, što je, tvrdi jedan naš sugovornik, lokalnim čelnicima dano do znanja.

Briselska administracija, međutim, ne određuje gdje će biti granice uslužnih područja niti tko će se pripojiti kome. To je u rukama Vlade i resornog Ministarstva. No, s obzirom da rokovi ubrzano cure – i onaj koji im je dao Ustavni sud, i onaj koji je zacrtan u planu oporavka – pitanje je koliko će lokalni čelnici biti uspješni u pokušajima da u konačnu verziju uredbe budu ugrađeni i njihovi zahtjevi.