Nekad je nužno odabrati stranu

Nove brojke potvrđuju gigantski problem. Učenici masovno imaju super ocjene u školi, a onda jedva prođu maturu

Na maturi iz Fizike ove je godine bilo 40% jedinica. Pisali su je učenici sa zaključnim ocjenama 4 ili 5

Točno 1035 maturanata završilo je prošlu školsku godinu s ocjenom 5 iz nekog predmeta, da bi potom na ispitu A razine državne mature iz tog istog predmeta dobili ocjenu 2. Još ih je dvjestotinjak koji su na kraju školske godine 2019./2020. zaradili peticu iz određenog predmeta, da bi na A razini državne mature iz tog istog predmeta pokupili jedinicu.

Upravo o disbalansu zaključnih, puno boljih školskih i, s druge strane, lošijih ocjena s mature uvelike govore svježi podaci Ministarstva obrazovanja, od danas dostupni u njihovom opsežnom programu Školski e-Rudnik. Rezultati i prosječne ocjene ovogodišnje državne mature, jedne od najneizvjesnijih i najturbulentnijih zbog pandemije koronavirusa, kroz program Ministarstva usporedivi su s rezultatima maturanata u 4. razredu srednje i 8. razredu osnovne škole.

Diskrepancija između ocjena i mature

Primjerice, sada već bivši maturanti ljetos su na A razini Hrvatskog jezika ostvarili prosječnu ocjenu 3.10, a na B razini 2.55. No, prosjek njihovih zaključnih ocjena iz Hrvatskog na kraju 4. razreda srednje iznosio je viših 3.73. Slično je i s Matematikom; na kraju 4. razreda prosječna je ocjena u školi bila 3.27, no na maturi se na A razini srozala na 2.68, a na B razini na 2.52.

Diskrepancija je nešto manja kada je u pitanju Engleski jezik. Prosječna zaključna ocjena na kraju 4. razreda srednje škole ljetos je bila 3.98, a na maturi je pala na 3.94 (A razina) i 3.08 (B razina). Diskrepancija je još veća kada se u obzir uzmu zaključne ocjene iz 8. razreda osnovne škole.

Slikovit prikaz pada prosječnih ocjena zaključno s maturom

Zaključne ocjene godinama rastu

U vremenskom presjeku, zanimljivo je primijetiti i da prosječne školske zaključne ocjene kroz godine zapravo samo rastu, dok na maturi variraju. O nerealno dobrim zaključnim školskim ocjenama Telegram je već pisao u kontekstu fenomena (i problema) “superodlikaša”; on je najvidljiviji prilikom upisa učenika u srednje škole pa u Zagrebu postoje škole koje je praktički nemoguće upisati s jednom četvorkom.

Prosječne, zaključne školske ocjene rastu iz godine u godinu; one na maturi, potom, bitno padaju

Diskrepanciju u ocjenama zanimljivo je promotriti i kroz sljedeće podatke; na razini Hrvatske, na kraju prošle školske godine bilo je 6886 zaključenih petica iz Hrvatskog jezika na kraju 4. razreda srednje škole. Samo nekoliko tjedana kasnije, na državnoj maturi iz Hrvatskog (obje razine) učenici su zaradili tek 1031 odličnu ocjenu. Na maturu je došlo i 4267 školskih odlikaša iz Matematike, da bi u konačnici izbrojali 878 petica iz Matematike na maturi.

Svjesni da će lošije proći na maturi

Taj je disbalans nešto manji u Engleskom jeziku. 8513 učenika imalo je zaključnu odličnu ocjenu u školi, a na maturi je ostvareno 6440 petica iz Engleskog na obje razine. Diskrepancija školskih i ocjena s mature već je godinama jedan od simptoma problema u hrvatskom obrazovanju. Hoće li najavljeni, standardizirani nacionalni ispiti uspjeti dati realniju sliku učenicima i školama o tome gdje i kada točno nastaje nesrazmjer u ocjenama?

Telegram je o tome upitao Nataliju Ćurković, višu stručnu savjetnicu u Odjelu za promicanje kvalitete obrazovanja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Kaže kako maturanti, rješavajući anketu uz ispite državne mature, sami jasno iskazuju očekivanje da će na maturi dobiti manju ocjenu od one zaključne iz škole. “Potpuno su svjesni diskrepancije i shvaćaju da su im ocjene u školi previsoke”, govori Ćurković i naglašava kako ti disbalansi mogu biti zaista značajni.

Kao primjer navodi ispit Fizike koji je ove godine na maturi najlošije riješen. “Većina učenika koja je pristupila ispitu iz Fizike, imala je zaključnu ocjenu vrlo dobar ili odličan iz Fizike u školi. Zatim se dogodilo da smo na maturi iz Fizike ove godine imali visokih 40 posto nedovoljnih ocjena”, prepričava. Najavljeni nacionalni ispiti u tom bi smislu trebali jasnije pozicionirati učenika u tome gdje se nalazi u znanju nekog predmeta.

Orijentir za učenje i poučavanje

Rezultate nacionalnih ispita dobit će škole, ali i pojedinačno učenici i njihovi roditelji. “Učenici neće iz njih dobivati ocjenu, ali će dobiti povratnu informaciju o tome gdje su otprilike, bit će im jasno da postoji neki disbalans ako u školi iz nekog predmeta imaju 5, a na nacionalnom ispitu budu ispod razine”, objašnjava Ćurković, dodajući kako će i škole moći puno toga saznati iz ovih ispita i u hodu prilagoditi neke stvari.

Prema najavi s kraja rujna, od sljedeće će školske godine baš svi učenici 5. i 8. razreda osnovne škole polagati nacionalne ispite. “Idemo na cijelu populaciju jer smatramo da svi učenici ovih razreda moraju dobiti povratnu informaciju. Odnosno, imamo potrebu ići na svakog učenika ako želimo nešto promijeniti u obrazovnom sustavu”, zaključuje Ćurković o ispitima koji bi i učenicima i školama trebali, u samom tijeku procesa školovanja, davati realniju povratnu informaciju o ostvarenim obrazovnim postignućima. Oni će, dakako, biti i relevantan orijentir za daljnje učenje i poučavanje.