Novi Crobarometar: HDZ i SDP rastu, ali Milanović se nije proslavio - jako pada broj građana koji ga žele za premijera
Građani čekaju nešto konkretno, nije im dovoljno ono što trenutno dobivaju
Kakav je rejting stranaka i političara, te kakvo je stanje među biračima? Odgovore je donijelo novo istraživanje agencije Ipsos. “Po pitanju dvije najveće stranke – HDZ-a i SDP-a, Zoran Milanović je postigao dvojaki efekt. SDP snažno raste, ali raste i HDZ što je rezultat Milanovićeva efekta, odnosno mobilizacije njihove biračke baze”, rekao je Hrvoje Krešić u Dnevniku Nove TV.
HDZ ostaje najpopularnija stranka u Hrvatskoj s 29,8 posto ispitanih. “To je rast od oko jednog postotnog poena u odnosu na veljaču. Snažno raste i SDP, trenutno su na 19,4 posto. To je gotovo za šest postotnih bodova bolje nego u veljači”, kazao je i dodao da je ujedno taj rezultat slabiji od nedavno provedenog blic istraživanja koje je napravljeno odmah nakon iznenadnog obraćanja Zorana Milanovića.
“Je li riječ o ispuhivanju balona nastalog nakon prvotnog šoka ili o mobilizaciji odnosno stabilizaciji biračkog tijela, vidjet ćemo na izborima”, dodao je Krešić.
Rezultati koalicijskih partnera
Navodi kako su koalicijski partneri obje strane u blagom uzlaznom trendu. “I Domovinski pokret koji drži 7,9 posto, Most koji je na 7,6 posto, Platforma Možemo! bilježi blagi pad i nalazi se na sedam posto potpore ispitanika”, rekao je. “Sve ostale stranke su na manje od 1,6 posto podrške, a značajno je pao i broj neodlučnih birača – šest posto, što se u najvećoj mjeri podudara s rastom podrške SDP-u.
Izbori se bliže pa su sve jasnije i izborne koalicije. “Tu je na prvom mjestu koalicija okupljena oko HDZ-a, zajedno s HSLS-om, HNS-om i ostalima – na izborima bi dobili 28,6 posto glasova što je za nijansu manje od one potpore koju među biračima ima samostalno HDZ”, navodi Krešić.
“Na drugom je mjestu koalicija Rijeke pravde okupljena oko SDP-a koja ima bolji rezultat nego sam SDP. Zajedno s Centrom, Reformistima, HSS-om i ostalima dobili bi 22,6 posto glasova. Na trećem je mjestu najnovija koalicija Domovinskog pokreta te Prava i pravde, Nove stranke Kolakušića, Lovrenovića i Sinčića s 8,9 posto glasova”, navodi.
Događaji utjecali na izlaznost
“Koalicija Mosta i Hrvatskih suverenista je na 7,4 posto koliko bi na biralištima dobila i platforma Možemo! s manjim lokalnim partnerima”, dodao je. “Od ostalih koalicija koliko-toliko pragu se približila koalicija umirovljeničkih stranaka koja je na tri posto podrške”, kazao je Krešić i dodao da su ostali na manje od 1,7 posto podrške.
O tome jesu li najnoviji događaji utjecali na izlaznost, Krešić navodi da – jesu. “Čak 67 posto ispitanika kaže da ‘sigurno izlazi na izbore’, 17 posto kaže da ‘vjerojatno izlazi na izbore’. Sedam posto ‘vjerojatno ne izlazi’, a osam posto ‘sigurno neće na birališta’. Dva posto još uvijek ne zna”, navodi Krešić.
Koga građani žele za premijera?
Provedeno je i dodatno istraživanje oko premijerskih kandidata. Riječ je o posebnom dijelu istraživanja. “I tu je došlo do jednog velikog obrata u odnosu na ranije istraživanje. Na prvom mjestu je Andrej Plenković kojega kao premijera želi gotovo 32 posto ispitanih. Zoran Milanović je prije samo nekoliko dana bio u prednosti pred Plenkovićem, doživio je snažan pad”, navodi.
“Sad bi ga kao premijera vidjelo nešto manje od četvrtine ispitanih. Na trećem je mjestu Sandra Benčić također s negativnim trendom, a u blagom porastu je podrška Nikoli Grmoji. Kao premijera bi ga vidjelo 8,3 posto ispitanih. Nekog drugog priželjkuje gotovo 15 posto ispitanih, stav – ‘nema njih’, oko devet posto i ostali su dobili zanemarivu podršku”, rekao je Krešić.
Zaključak je, navodi, da je SDP još uvijek u plusu zbog efekta Milanović, ali je pitanje “može li se taj trend zadržati ako Milanović nastavi svaki dan s prekomjernim verbalnim granatiranjem svega i svačega, kakav je to učinak imalo po samog Milanovića i to je vidljivo – onaj prvi val nakon objave datuma izbora i najave ulaska u kampanju, sve je to gurnuto u drugi plan pričom o podnošenju odnosno nepodnošenju ostavke, te verbalnog rata oko Ustava, Ustavnog suda i mnogočega drugog”.
“Građani čekaju još nešto konkretno, primjerice – što je to treća Republika? Kakav je to novi sadržaj? Nije im više dovoljna samo buka i bijes. Za cijelo to vrijeme HDZ polako zbija redove i raste, a Milanović im pruža priliku da, uz sve probleme i afere, ostanu – pristojni. Ako nekim biračima bude dosta, to je film koji smo u hrvatskoj politici već gledali i to ne jednom”, zaključio je Krešić.