Nekad je nužno odabrati stranu

Novi detalji afere Žalac zvuče sve gore: softver za koji je dala 13 milijuna kuna, zapravo je koštao 2,9

Poslovne knjige otkrivaju abnormalnu razliku između uplate Ministarstva i prave cijene razvoja sustava

FOTO: Davor Javorovic/PIXSELL

Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova, otkrio je jučer Telegram, dodijelilo je posao izrade sustava od 13 milijuna kuna nepoznatoj tvrtki s jednim zaposlenim i bez ikakvih referenci. Do neobičnog natječaja došlo je 2018., za mandata ministrice Gabrijele Žalac, a tvrtka Ampelos prethodno je bila blokirana 64 dana.

Za veliki posao službeno je odabrana zajednička ponuda Ampelosa i IT tvrtke InfoDom, no uvid u podatke Ministarstva financija pokazuje kako je sav novac, uvećan za PDV, završio na računu marginalnog Ampelosa. To se također vidi iz prihoda Ampelosa za 2018., koji su narasli točno za iznos posla s Vladom, odnosno 4750 posto prema godini prije.

Skandalozna razlika u isplaćeno i uloženom

Većina novca došla je iz fondova Europske unije, što dodatno kompromitira hrvatsku Vladu. Telegram sada otkriva nove, još gore detalje afere – u poslovnim knjigama Ampelosa pronašli smo točan iznos trošak izrade sustava za potrebe Ministarstva. Pod stavkom “ostalih vanjskih troškova”, Ampelos je 2018. zabilježio rashod od 2,9 milijuna kuna. Ta stavka odnosi se na vanjske usluge koje je Ampelos naručivao u 2018. godini.

S obzirom na to da je Ampelos imao jednog jedinog zaposlenog prijavljenog na plaću od 2750 kuna, izradu softvera morao je naručiti od vanjske tvrtke. Direktor i vlasnik Ampelosa Marko Jukić za Telegram je potvrdio kako je naručivao usluge od InfoDoma, s kojim se zajednički natjecao za ovaj posao. Nije htio precizirati o kojem se iznosu ni opsegu usluga radilo. “Nisam kupio gotovo rješenje, kazao je, “već sam nadogradio dio svog modula”.

Na upit Telegrama o svoti koju su dobili na ovom poslu, predstavnici InfoDoma kazali su da su isporučili “samo uslugu integracije i interoperabilnosti s postojećim sustavima”, te da se “radi o manjem opsegu posla, a time i vrijednosti”. Točan iznos također nisu htjeli navesti. Prema poslovnim knjigama Ampelosa, taj iznos nije mogao biti veći od 2,9 milijuna kuna. Nakon što smo jučer otkrili da je Ampelos dobio čudan posao od Ministarstva, te na njemu zaradio milijune, sada imamo potvrdu prave cijene naručenog sustava; skandalozna razlika u isplaćenom i uloženom ukazuje na krajnje problematično raspolaganje europskim i javnim novcem.

‘Sustav nastao na temelju sličnih modula’

Vlasnik Ampelosa Marko Jukić izjavio je kako je sustav nastao na temelju “sličnih modula” iz prethodnih poslova koje je, kaže, prilagodio u suradnji s InfoDomom. No, poslovne knjige ne bilježe vrijedno intelektualno vlasništvo ni patente Ampelosa koji su prodani ili licencirani naručitelju sustava, Ministarstvu regionalnog razvoja, a informatički stručnjaci slažu se da Ampelos nije imao nikakve kompetencije za posao od 13 milijuna kuna.

Ako je Jukić u projekt investirao kompetenciju vlastite radne snage – dakle, jednog zaposlenog – onda na cijenu sustava, osim vanjskih usluga, možemo dodati još 48 tisuća kuna, koliko iznose godišnje bruto plaće jedinog djelatnika Ampelosa. U današnjem razgovoru za Telegram, Jukić kaže kako ustvari zapošljava pet programera, no vlastite poslovne knjige, javno objavljene, uvjerljivo ga demantiraju: u njima jasno piše da već dvije godine ima jednog zaposlenika, pa tako i u godinu u kojoj je radio za Ministarstvo.

Da je trošak izrade sustava bio zanemariv prema novcu koji je za njega isplaćen, potvrđuje abnormalna dobit koju je Ampelos zabilježio za tu godinu. Iako je prethodnih godina imao problema s likvidnošću, a 2017. dobit od samo 760 kuna, nakon posla s Vladom profit će eksplodirati na 8,5 milijuna kuna.

Javni novac iskorišten je i za krpanje dugova tvrtke

Nevjerojatno, ali posao s Vladom još je unosniji od toga – Ampelos je 2018. rezervirao 1,3 milijuna kuna za moguće buduće troškove, poput popravaka i ispravka na sustavu, čime je dobit s 9,8 milijuna kuna računovodstveno umanjena na 8,5 milijuna kuna. Na rezervaciju je Ameplos imao zakonsko pravo, ali ona ukazuje na prave troškove i profit iz posla s Ministarstvom.

Osim toga, vlasnik i direktor Jukić isplatio si je pozajmicu od 2,3 milijuna kuna. U razgovoru za Telegram Jukić je neodređeno kazao kako je pozajmicu iz tvrtke uzeo “da poplaća nastala dugovanja”, ne precizirajući misli li na privatne dugove koje je servisirao tim novcem. Dugove tvrtke riješio je na drugi način: novac iz natječaja, pokazuju poslovne knjige, također je iskorišten za krpanje prethodnih rupa u poslovanju Ampelosa, pa je tako dug prema dobavljačima smanjen za gotovo 80 tisuća kuna, obveze prema bankama za 50 tisuća kuna, obveze prema jedinom zaposleniku za 40 tisuća kuna, a vraćeni su i zajmovi od 30 tisuća kuna.

U izjavi za 24 sata, Jukić je jučer ustvrdio kako je njegova tvrtka imala potrebne reference za posao te da si nije isplaćivao dobit, iako je 15. siječnja ove godine potpisao odluku o isplati cijele dobiti.

Za državu ne rade samo aplikacije nego i razne unosne studije

Tvrtka Ampelos registrirana je za 64 djelatnosti. Osim izradom sustava za bivšu ministricu, bavili su se raznovrsnim poslovima s državom. Tako su u 7. mjesecu 2016. dobili 73 tisuće kuna za “Izradu strategije razvoja općine Fužine”. Krajem iste godine bili su aktivni u Zadarskoj županiji, za koju rade “analizu potrebne alokacije nacrta edukacijsko-promotivnih aktivnosti projekta Unapređenje sustava posjećivanja i interpretacije prirode Cerovačkih špilja”, za 10 tisuća kuna.

Godinu dana ranije, za Grad Šibenik rade “Studiju izvedivosti lokalnog brodskog prijevoza”, za 247 tisuća kuna. Tvrtka je također dobila 10 tisuća kuna poticaja grada Splita za razvoj ženskog poduzetništva. Uz silne projekte i poticaje, Ampelos je ipak kraj 2017. i početak 2018. dočekao u blokadi. Na upit Telegrama, kaže da je bio blokiran zbog svojih skupih programera – no, poslovne knjige, kao što smo rekli, pokazuju točno jednog zaposlenog na 2750 kuna.

Kako je rastao iznos koji je Ministarstvo planiralo potrošiti

“Odabrani dobavljač nema apsolutno nikakve, pa ni najmanje kompetencije ili reference za posao koji obavlja”, rekao je za Telegram Marko Rakar, poznati informatički stručnjak. “Ne postoji povijest sličnih rješenja, domaćih ili u inozemstvu”. Na Telegramov upit, predstavnici InfoDoma kazali su kako je “najveća vrijednost ovog sustava jesu podaci, koji su skupljeni kroz više godina, o razvojnim projektima gradova, općina, županija i stavljeni na raspoložbu Ministarstvu, te je stoga taj sustav i mogao proraditi u roku od 30 radnih dana”.

Slobodna Dalmacija krajem prošle godine upozorila je kako je ministarstvo Gabrijele Žalac na taj projekt prvo planiralo potrošiti 5.764.800 kuna. Nakon toga, u šestoj izmjeni iz 2017. procijenili su vrijednost na 9 milijuna i 860 tisuća kuna, da bi na kraju završila na spomenutih 13 milijuna, odnosno preko 16 s PDV-om.

U službenim priopćenjima, Ministarstvo regionalnog razvoja nazivalo je Ampelos “renomiranom tvrtkom”, te ih stavlja u rang sa Siemensom, Ericssonom, Hrvatski telekomom i Petrolom.