Novi ministar kaže da je 'kurikularna reforma prioritet'; izvukli smo 4 razloga zašto je baš i neće biti lako nastaviti
Reforma, kakva je zamišljena, tehnički je ionako propala
Novi ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić u razgovoru s novinarima N1 televizije rekao je da bi želio nastaviti započete reforme, naglasivši pritom važnost kurikularne reforme.
“Kurikularna reforma je jedan od ključnih prioriteta i jedan od strateških ciljeva Andreja Plenkovića. Reforme su počele već prije desetak godina. Spreman sam računati na sve koji su radili na tome” rekao je Barišić.
Slične poruke svojedobno su slali i tehnički ministar Šustar te Andrej Plenković, no izvukli smo nekoliko činjenica koje ukazuju na to da je kurikularna reforma, kakva je zamišljena, ionako propala.
1. Originalna ekspertna radna skupina otišla
Ekspertna radna skupina za provedbu kurikularne reforme na čelu s Borisom Jokićem podnijela je zahtjev za razrješenjem još u svibnju. To su učinili, kako je rekao Jokić, zbog političkih pritisaka marginalnih političkih opcija.
”U ovom procesu nemamo dojam da imamo podršku i povjerenje da ovaj proces vodimo dalje. Bili smo spremni na proširenje skupine, ali ne možemo pristati na političke utjecaje, bili oni slijeva ili sdesna.” izjavio je tada Jokić.
2. Imenovani novi voditelji koji najavljuju dosta bitne promjene
Nakon ostavke Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme, tada već tehnički ministar obrazovanja Predrag Šustar tvrdio je da se reforma, bez obzira na sve, svakako nastavlja.
Na Jokićevo mjesto imenuje Rektoricu Sveučilišta u Zadru Dijanu Vican i biofizičara Matka Gluničića. Novi voditelji reforme odmah u prvom javnom nastupu najavljuju dosta bitne promjene u odnosu na prethodnike.
”Apsolutno tvrdim da je STEM područje bilo zanemareno u Jokićevoj reformi i ja sam protestirao protiv toga. Stoga će ovaj imati izmjene,” rekao je po imenovanju Gluničić u Dnevniku HRT-a, kritiziravši model u kojem bi učenici posljednja dva razredna srednje školi mogli samostalno birati module (skupinu predmeta) koje bi više učili.
3. Novi voditelji nisu ni kontaktirali ljude koji su radili kurikulume
Ministarstvo na čelo kojeg dolazi Barišić posljednji se put na službenim stranicama o kurikularnoj reformi oglasilo prije više od dva mjeseca, iako bi reforma, čija se strateška važnost ističe, do sada već trebala biti u fazi javne rasprave.
Kako je otkrio portal srednja.hr, novi voditelji reforme, bar do prošlog tjedna, nisu ni razgovarali s ljudima koji su izrađivali kurikulume pojedinih predmeta.
”Otkako je objavljena druga verzija dokumenata (dokumenti dorađeni nakon stručne rasprave – a nemojte vjerovati glasinama, bilo je znatnih promjena), ništa se nije dogodilo niti nas je itko kontaktirao. Novi nam se voditelji reforme nisu javili i nema nikakvih informacija, niti službenih niti neslužbenih o nastavku rada,” rekla je novinarima srednje.hr Irena Pavlović, voditeljica stručne radne skupine iz Engleskog jezika.
4. Ništa od eksperimentalne provedbe ove godine
Javna rasprava o dorađenim dokumentima trebala bi završiti 15. studenog. Kako kažu ljudi koji su na reformi radili, sljedeća faza trebala biti eksperimentalna provedba i dorada dokumenta s obzirom na konkretna iskustva, no kada će se s tim početi još se ne zna.
Za vrijeme kampanje novi premijer Plenković tvrdio je kako ”Vlada HDZ želi nastaviti kurikularnu reformu i u taj proces uključiti sve ključne hrvatske institucije, kako bi proces, koliko je to moguće, bio spreman za iduću školsku godinu”.
U vrijeme te izjave ”iduća školska godina” bila je školska godina koja sad već više od mjesec dana traje i već je tada bilo jasno da eksperimentalne provedbe još neće biti.
Sada već bivši ministar obrazovanja Predrag Šustar danas je na pitanje novinara N1 o odgađanju eksperimentalne provedbe rekao je: “G. Jokić je govorio da se to implementira ne ove već sljedeće godine. Ključno je da se to smisli kako treba i da pustimo neko vrijeme .”