Novi ministri bez trunke ironije misle da je nekoliko sati bilo dovoljno za promjenu prognoze rasta BDP-a

Neki očito misle da su ljudi u EU komisiji do kasno u noć gledali naš Sabor

05.02.2016., Zagreb, Banski dvori - Konferencija za novinare premijera RH Tihomira Oreskovica.
Photo: Jurica Galoic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Europska komisija svoju novu procjenu o rastu BDP-a za sve članice Europske unije bazira na podacima do 22. siječnja 2016. što izrijekom piše i u njenom priopćenju za medije. Temeljem tako dostupnih podataka prognoza rasta BDP-a za hrvatsko gospodarstvo za ovu godinu podignuta je s 1,4 posto na 2,1 posto.

Večernja sjednica Sabora

Nova hrvatska Vlada dobila je povjerenje u Hrvatskom saboru u kasnim večernjim satima 22. siječnja 2016. Budući da novi ministri misle da se procjena bazira na povjerenju u novu Vladu vjerojatno su u Europskoj komisiji napeto pratili saborsku sjednicu i nešto prije ponoći 22. siječnja povećali prognozu rasta za Hrvatsku.

Upravo je nevjerojatno kako ozbiljni političari i njihovi medijski pomagači mogu uopće u istu rečenicu staviti “Winter Economic Outlook 2016.” koji je Europska komisija predstavila javnosti 4. veljače 2016. i rad nove hrvatske Vlade.

U popratnom tekstu jasno je naglašeno da su uzete u obzir samo “vjerodostojne i na detaljan način opisane i implementirane javne politike” odnosno “dostupni podaci i faktori te pretpostavke vladinih politika zaključno s 22. siječnja 2016.” Komisija posebno naglašava da se projekcije rasta baziraju na pretpostavci da “neće doći do promjena vladinih politika” te da su uzeti u obzir projicirani vanjski faktori koji, između ostalog, uključuju cijene sirovina, kretanje tečajeva valuta i moguće promjene kamatnih stopa.

Pretpostavka Komisije

Višemjesečni rad stručnih službi Europske komisije u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku bazirao se na pretpostavci da će nova, za njih tada nepoznata Vlada, morati usvojiti preporuke komisije u provođenju javnih politika, a da će gospodarstvo zbog cijelog niza vanjskih i unutrašnjih faktora ubrzati svoj rast svakoj Vladi unatoč.

Posljedično, rast javnog duga bit će usporen, ali smanjenje proračunskog deficita će i dalje ostati najveći i najteži izazov za vladajuću koaliciju.

Prijedlog novog državnog proračuna i njegovo usvajanje potkraj ožujka omogućit će Europskoj komisiji prvu valorizaciju politike nove Vlade koju ćemo imati prilike čitati u narednom izvješću Komisije, u svibnju ove godine. Do tada i ministri moraju strpljivo čekati moguće hvale ili pokude europskih tehnokrata.


 

Redakcijski komentar objavljen je u tiskanom izdanju Telegrama 06. veljače 2016.