Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Novi nastavak analize političke scene 2019.: Kako su potonuli populisti, prvo Živi zid pa Kolakušić

Izrazito burna, meteorska, godina na populističkoj sceni u Hrvata koja je trenutno u - rasulu

ZADNJA IZMJENA: sij 10, 2020

Svašta je hrvatska demokracija preturila preko glave u svojoj modernoj povijesti, ali ovako žestokog rasta i brzinskog ispuhivanja nije bilo nikad. U svibnju 2018. godine se doista činilo da budućnost pripada njima. Pun zagrebački Lisinski, rejting stranke debelo u dvoznamenkastim brojkama s tendencijom rasta, žute zastave, sektorske politike, govori s onim: “Kad dođemo na vlast…” i euforija. Po nekim anketama krajem te godine Živi zid je bio i najjača opozicijska stranka jer su preskočili SDP, a siječanj 2019. su dočekali s dotad najvišim rejtingom od 13.8 posto.

Godinu su, međutim, završili kao skoro već bivša stranka, s 3,1 posto potpore i slabom nadom da će se stvari ipak popraviti. Razlog je jasan. Bez Ivana Pernara – ne ide.

Ne cvate cvijeće…

Europski izbori na kojima je stranka ostvarila daleko lošiji rezultat od očekivanog (5,66 posto i jedan mandat) doveli su do žestoke i javne svađe oko toga tko će u Europski parlament i, naposljetku, odlaska saborskih zastupnika Pernara i Branimira Bunjca. U Strasbourg i Bruxelles je otišao predsjednik stranke Ivan Vilibor Sinčić, a rejting je pao poput kamena.

Cvijeće ne cvate ni Ivanu Pernaru, koji je osnovao Stranku Ivana Pernara. Njoj bi povjerenje krajem godine poklonilo 2,4 posto glasača, ali je barem trend, za razliku od onog kod Živog zida – pozitivan.

Novi model Mesije

Auru novog populističkog Mesije i potporu koja ide uz tu titulu preuzeo je privremeno Mislav Kolakušić. No, odmah nakon što se ugradio u Europski parlament njegovi sljedbenici su s neobičnom nervozom reagirali na svakog tko bi ukazivao da je možda to i kraj ozbiljnijeg Kolakušićevog političkog angažmana. Aktivnosti u kampanji za predsjedničke izbore u koje je Kolakušić ušao entuzijazmom školarca koji se vraća u klupe nakon praznika pokazivali su da se bivšem sucu očito svidjelo “krojiti” europsku politiku.

Tako je i bilo, Kolakušić je nakon predsjedničkih izbora obznanio da, jednostavno, hrvatski narod nije spreman za promjene koje on nudi i odlučio se skoncentrirati na europske zadaće, a 6,2 posto koliko je njegova lista nosila još u prosincu vrlo brzo će – nestati. Hoće li ti birači barem malo pomoći Pernaru ili Živom zidu, ili ćemo svjedočiti novom modelu političkog Mesije za sezonu 2020. – vidjet će se vrlo brzo.

 

P.S. Postoci koji se navode u tekstu su mjesečni prosjeci potpore stranaka u dva redovna istraživanja javnog mnijenja, Cro Demoskop Promocije plus i Crobarometar agencije Ipsos.

Jasmin Klarić
Telegram autor
524 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program