Novi podaci Ministarstva opet dokazuju kaos u školama: 72 maturanta imala peticu iz predmeta koji su pali na maturi
S druge strane, trinaestero maturanata iz Matematike je imalo zaključenu dvojku, a onda su na maturi rasturili i na višoj razini zaradili peticu
Ukupno su 72 maturanta na kraju prošle školske godine imala zaključnu ocjenu odličan iz nekog predmeta, da bi na državnoj maturi – polažući ju na višoj razini – iz istog tog predmeta dobili ocjenu nedovoljan. Za ove odlikaše, to je značilo da padaju maturu. Precizno, 32 maturanta su iz Matematike imala zaključenu peticu, a na maturi su dobili jedinicu. U istoj situaciji na Hrvatskom jeziku našlo se 35 učenika te još njih šest na Engleskom jeziku. Na drugom je polu 13 maturanata koji su iz Matematike imali zaključenu dvojku, a potom su na maturi na A razini zaradili peticu.
Šest maturanata imalo je zaključenu ocjenu dovoljan iz Engleskog jezika, da bi na maturi briljirali i višu razinu položili s ocjenom odličan. Dio je ovo zanimljivosti iz statističkih podataka o usporedbi prošlogodišnjih rezultata mature i zaključnih ocjena, koje je jučer objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. U 2022. godini, u odnosu na one prijašnje, ističe se i značajan porast svih ocjena iz svih predmeta na maturi, na svim razinama. Dapače, gledajući Matematiku i Engleski, riječ je o najboljim rezultatima više razine (A razina) otkako se na ovaj način prati matura.
Usporedba zaključnih i ocjena s mature
Maturi je prošle godine pristupilo 25.111 učenika, točno 668 manje nego 2021., odnosno 6253 učenika manje nego 2015. godine kada je na maturu izašlo 31.364 učenika. Već uvriježeno, maturanti su najbolje rezultate na obveznim predmetima ostvarili na ispitu Engleskog jezika na A razini, gdje je prosječna ocjena 4,10. Najlošija je bila B razina Matematike, gdje je zabilježena prosječna ocjena 2,24. Matematika B razine, pritom, jedina bilježi pad u prosjeku ostvarenih ocjena u odnosu na prošle godine.
Gledajući izborne predmete, na Kemiji, Fizici i Biologiji rezultati su bolji u odnosu na 2021., a ocjene najlošije iz Latinskog i Politike i gospodarstva. Statistika Ministarstva bilježi i razliku između zaključnih školskih ocjena na kraju 4. razreda srednje škole i ocjena ostvarenih na državnoj maturi. Najmanja su odstupanja na Engleskom jeziku, dok dosta variraju iz Hrvatskog i Matematike.
Dodajmo kako iz znanstvene perspektive nije posve opravdano uspoređivati zaključne ocjene iz škole i one s mature. Pojasnila je to Telegramu još 2020. znanstvenica Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Riječ je, naime, o ocjenama koje imaju posve različitu svrhu i prirodu; matura se provodi u jednom trenutku u kojem učenici sumarno pokazuju dotadašnje znanje, dok su školske ocjene rezultat praćenja tijekom cijele godine. Uz to, učenici pohađaju bitno različite srednjoškolske programe u kojima satnica pojedinih predmeta varira.
Učenici s najboljim ocjenama na Farmaciji
Usprkos tome, statistički podaci Ministarstva daju vrijedne informacije. Primjerice, učenici gimnazijskih programa ostvaruju bitno bolje rezultate i na maturi i u školi. Preko 90 posto gimnazijalaca koji su pristupili maturi, u konačnici su se upisali na neko od visokih učilišta, dok se istovremeno na faks upisalo 62 posto strukovnjaka koji su pristupili maturi. Ovi podaci daju uvid i u uspješnost maturanata koji upisuju pojedine fakultete.
Gledajući po školskom prosjeku ocjena iz 4. razreda srednje škole, najbolje učenike prošle su godine upisali Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu (prosjek 4,90), Medicinski fakultet u Zagrebu (prosjek 4,85), Stomatološki fakultet u Zagrebu (4,79), Medicinski fakultet Split (4,78) te Fakultet dentalne medicine Rijeka (4,75).
Najbolji prosjek na maturi ostvarili su današnji studenti zagrebačkog FER-a (4,46), slijede Farmaceutsko-biokemijski fakultet (4,35), Medicinski fakultet Zagreb (4,33), Edukacijsko-rehabilitacijski (4,20) te Stomatološki fakultet u Zagrebu (3,95),