Novi podaci otkrivaju: korona devastirala proračun, rekordan deficit u prvih 6 mjeseci
Ministarstvo financija objavilo: 16,7 milijardi kuna rupe u prvih šest mjeseci godine
Ministarstvo financija objavilo je podatke o prihodima i rashodima proračuna za prvo polugodište iz kojih se vidi kako su javne financije podnijele dvomjesečno zatvaranje dijela ekonomije, od sredine ožujka do sredine svibnja.
Minus u prvih šest mjeseci 16,7 milijardi kuna
Prihodi proračuna u prvih šest mjeseci iznosili su oko 60,4 milijarde kuna, a rashodi 77,1 milijardu kuna, pa je tako proračun završio u minusu od 16,7 milijardi kuna.
Ovakva situacija sasvim je izvjesno, nastavit će se i do kraja godine. Turistička sezona, u optimističnom scenariju, trebala bi završiti na 50 posto prošlogodišnjih brojki, što će također dovesti do manjeg punjenja proračuna. Minusi će se, naravno, pokrivati zaduživanjem, tako da nas ove godine očekuje eksplozija javnog duga.
Pad BDP-a prema dosadašnjim službenim prognozama Vlade, trebao bi iznositi 9,4 posto, dok će se javni dug popeti na 86,7 posto, odnosno 314,5 milijardi kuna. Prognoze pojedinih analitičara još su pesimističnije, te kažu da bi javni dug mogao prijeći i 90 posto BDP-a, što bi bila rekordna razina.
Ovogodišnji prihodi proračuna za prvih šest mjeseci od 60,4 milijarde kuna, za otprilike pet milijardi kuna manji su u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S druge strane, došlo je do snažnog porasta rashoda, koji su u prvih šest mjeseci prošle godine iznosili oko 70 milijardi kuna, dok su u istom razdoblju ove godine porasli na 77 milijardi.
Prihodi od PDV-a za tri milijarde kuna manji nego prošle godine
Porez na dodanu vrijednost najznačajniji je prihod državnog proračuna, pa je zanimljivo pogledati njegovo kretanje, s obzirom na to da su tijekom skoro dva mjeseca bile zatvorene brojne uslužne djelatnosti.
Prihodi od poreza na dodanu vrijednost tu prvih šest mjeseci ove godine iznosili su 20,5 milijardi kuna, što je za tri milijarde kuna manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Snažan pad prihoda od poreza na dodanu vrijednost posebno je izražen u travnju i svibnju. Tako je prihod od PDV-a u travnju ove godine iznosio tek 2,8 milijardi kuna, dok je u istom mjesecu prošle godine po osnovi tog poreza prikupljeno 4,9 milijardi kuna.
U svibnju su prihodi od PDV-a pali za još milijardu kuna, na 1,9 milijardi, dok su, za usporedbu, u istom mjesecu prošle godine iznosili 4,3 milijarde kuna.
Rast javnog duga
Hrvatska je prije pet godina uspjela staviti javni dug pod kontrolu te je od tada – do ove godine – njegov udio u BDP-u bio konstantno u padu.
Javni dug je 2015. iznosio 84,3 posto BDP-a, da bi prošle godine završio na 73,2 posto. Ove bi godine, prema Vladinim prognozama, trebao preskočiti 86,7 posto BDP-a, a ako se ostvare optimistične prognoze o oporavku ekonomije već sljedeće godine, te gospodarski rast bude preko 6 posto, javni dug trebao bi opet pasti, na 83,2 posto BDP-a.
Osim slabijeg punjenja proračuna zbog pada ekonomskih aktivnosti, izazov za javne financije sljedećih godina bit će i obnova Zagreba nakon potresa. Vlada je na sebe odlučila preuzeti 60 posto troška obnove, koja se procjenjuje na više od 10 milijardi eura.
S druge strane, pozitivno jet to što Hrvatska, usprkos svemu, još uvijek uživa povjerenje investitora, što pokazuje i nedavno zaduženje izdavanjem obveznica, uz kamatu manju od 1 posto, tako da ne bi trebalo biti problema s financiranjem obveza.