Novi rektor predložio da Hrvatske studije preuzme žena koja negira ustaški pokolj djece. U proces se upleo i pukovnik HOS-a
Jedan od aktera sage tvrdi da se dogodio pokušaj 'neregularnog preuzimanja'
Na prijedlog rektora Sveučilišta u Zagrebu Stjepana Lakušića, Senat Sveučilišta danas je s 46 glasova “za”, jednim protiv i 13 suzdržanih prihvatio dekanski program profesorice Vlatke Vukelić kojim se kandidirala za čelnu poziciju Fakulteta hrvatskih studija. Senatska suglasnost na njenu kandidaturu znači da je pred Vukelić još jedan korak do dekanske pozicije; fakultetsko vijeće još je mora, u tajnom glasanju, formalno izabrati za dekanicu.
Vlatka Vukelić izvanredna je profesorica Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija koja je široj javnosti postala poznata prije nekoliko godina. U jednom je intervjuu 2018. godine, citiramo, “razotkrila laž o dječjem koncentracijskom logoru u Sisku” i ustvrdila kako tijekom Drugog svjetskog rata to uopće nije bio logor, već dječje prihvatilište. Čelnica je Hrvatskog sveučilišnog sindikata, godinama izrazito bliskog upravi bivšeg rektora Damira Borasa, odnosno bivšem moćnom prorektoru Anti Čoviću.
Vuku se repovi oko procesa
Rektor Lakušić današnjim se prijedlogom davanja suglasnosti na dekanski program Vukelić dohvatio vrućeg krumpira koji mu je u naslijeđe ostavio njegov prethodnik, rektor Boras. Naime, u izbornoj proceduri koja je u rujnu počela na Fakultetu hrvatskih studija, bilo je prigovora na provedbu postupka. Protukandidat Vukelić, profesor Neven Hrvatić, povukao se iz daljnje procedure jer je, kako je rekao, osjetio brojne pritiske i neakademsko ponašanje.
Na njegovu se stranu tada svrstao prorektor Čović, bivši zaposlenik Hrvatskih studija koji je do tada već raskinuo dobre sindikalne odnose s Vlatkom Vukelić. Bez obzira na iznesene Hrvatićeve primjedbe, vršitelj dužnosti dekana Stjepan Ćosić nastavio je sjednicu; Vukelić je izložila svoj program i u konačnici je jedina upućena u daljnju proceduru. Upravo taj potez – daljnji postupak bez uvažavanja pritužbi Nevena Hrvatića – sporio je prorektor Čović.
O tome je danas članovima Senata Sveučilišta – prije glasanja – pisao Mislav Kukoč, još jedan bivši zaposlenik Hrvatskih studija koji je krajem rujna bio na čelu Povjerenstva za izbor dekana Hrvatskih studija. Kukoč u pismu tvrdi da će Senat, ako izglasa suglasnost na dekanski program Vukelić, “ozakoniti sve nepravilnosti i devijacije koje su obilježile ovaj izborni postupak”. Spori sve ono na što se prituživao Čović; da procedura izbora Vukelić na fakultetu nije smjela krenuti dalje dok se ne razmotre prigovori protukandidata Hrvatića.
Pukovnik HOS-a u priči
Kukoč navodi i kako je u desetak navrata o svemu obavještavao rektora Lakušića, no da on “nije reagirao ni na jednu od navedenih predstavki, čak ni obaviješću da ih je zaprimio”. Kukoč opisuje i, kako kaže, pokušaj “neregularnog preuzimanja institucije”. Tvrdi kako su “akteri preuzimanja” okupljeni oko Vlatke Vukelić i Upravnog odbora Hrvatskog sveučilišnog sindikata kojem je na čelu. Kukoč ovdje spominje kako zbivanja na Hrvatskim studijima “postaju bizarna” kada se u “operaciju preuzimanja FHS-a uključuje sveučilišnom korpusu strani element HVIDRE”.
Tvrdi kako je sindikat Vlatke Vukelić imenovao pukovnika Valentina Rajkovića, zapovjednika 19. bojne HOS-a “Vitez Jure Francetić”, za sindikalnog povjerenika umirovljenika u HVIDRI. “Pukovnik Valentino se odužio pokazujući iznimnu agilnost u preuzimanju Fakulteta. Članovi Senata mogli su vidjeti pukovnika Valentina na svečanoj inauguraciji Rektora 18. listopada 2022. u Hrvatskom narodnom kazalištu u društvu s kandidatkinjom za dekanicu (…) kako zajednički vrebaju priliku da stupe u kontakt s rektorom i prorektorima”, tvrdi Kukoč.
Rasprava na Senatu
Dodaje kako se pukovnik Valentino pojavio “u istoj misiji i na svečanoj sjednici Senata povodom Dana Sveučilišta 9. studenog 2022.”. Svi ovi navodi očito nisu pokolebali rektora Lakušića da danas pred Senat stavi točku o davanju suglasnosti na dekanski program Vukelić. Treba reći da se s uvrštavanjem ove točke dnevnoga reda odugovlačilo od sjednice Senata u rujnu, posljednje koju je vodio Boras kao rektor. Kako doznajemo, na današnjoj sjednici povela se rasprava između vršitelja dužnosti dekana Hrvatskih studija Stjepana Ćosića, i bivšeg dekana Ive Džinića.
Prvi je tvrdio da je sve s procedurom kandidiranja Vukelić bilo u redu, dok je drugi sporio proceduru kao kompromitiranu. Članovi Senata u konačnici su dali suglasnost s 46 glasova “za”, 13 suzdržanih i jednim glasom protiv. U materijalima Senata za ovu točku dnevnoga reda, kako smo doznali, nije bilo životopisa Vlatke Vukelić pa je tek na traženje članova Senata životopis podijeljen u papirnatom obliku na samoj sjednici.
‘Često nosim epitet filofašista’
Ime Vlatke Vukelić u javnom je prostoru odjeknulo u studenom 2018. godine, kada je u Glasu Koncila manje-više ustvrdila kako je ustaški logor u Sisku izmišljotina i da su se oni tamo samo brinuli za napuštenu djecu. Riječ je, inače, o koncentracijskom logoru kroz koji je od kolovoza 1942. do siječnja 1943. prošlo između pet i sedam tisuća djece, većinom s Kozare, Banije i Korduna. Pretpostavlja se da je tamo umrlo ili ubijeno oko 2000 djece čiji su roditelji završili ili u Jasenovcu ili na prisilnom radu u Njemačkoj.
U intervjuu Glasu Koncila 2018., Vukelić je najavila i tribinu “Zbrinjavanje ratne siročadi u Sisku 1942 -1943.” koju su tada, na prijedlog sisačkog biskupa Vlade Košića, suorganizirali Hrvatski studiji. Cilj je tribine, pričala je, “prikazati sudbinu djece napuštene nakon zarobljavanja njihovih roditelja i skrbnika za vrijeme velike operacije koja je, pod zapovjedništvom njemačke vojske, tijekom lipnja i srpnja 1942. provedena na području sjeverozapadne Bosne, a u kojoj su sudjelovale i domobranske i ustaške snage Nezavisne Države Hrvatske”.
O revizionističkom istupu Vlatke Vukelić 2018., njena je matična institucija – Hrvatski studiji – izvijestila na svojoj Facebook stranici, prenoseći tekst s portala narod.hr. Početkom ove godine, gostujući u podcastu Željke Markić, Vukelić se požalila: “Često nosim epitet filofašista, iako ne razumijem temeljem čega”.
Problematičan fakultet
Fakultet hrvatskih studija, kako smo javljali posljednjih godina, opterećen je brojnim problemima i krizama upravljanja. Rezultati upravnog nadzora Ministarstva znanosti, koje smo ekskluzivno objavili krajem studenoga, otkrili su zabrinjavajuće razmjere neodgovornosti fakulteta financiranog javnim novcem.
Posebno je odjeknuo podatak o čak 22 zaposlenika s kojima su Hrvatski studiji 2020. sklopili ugovor o radu i potom ih neovlašteno unijeli u državni sustav plaća. Fuchsov upravni nadzor utvrdio je i višemilijunske razmjere neosnovano isplaćenih bonusa na plaće za preko stotinu zaposlenika.