Novi šovinistički ispad na HRT-u: 'Dok je Dubrovnik imao kulturu, Srbi su imali gusle, rakiju i prasetinu'
Drugi čovjek Matice hrvatske govorio je o hrvatskom jeziku i književnosti na HRT-u
U HRT-ovoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska jutros je tema bila sutrašnja 180. obljetnica Matice hrvatske. Voditelji i gosti – potpredsjednik Matice hrvatske Mario Jareb i Dubravka Brezak Stamać iz Društva hrvatskih književnika (DHK) – komentirali su i prisvajanje hrvatske kulturne baštine te posebno nedavni slučaj srpskog prisvajanja dubrovačke književnosti.
Na početku Jareb je govorio o 180 godini institucije čiji je potpredsjednik i zatim se osvrnuo na napore Matice hrvatske oko očuvanja hrvatskog jezika u Jugoslaviji. Kazao je kako je prije pedesetak godina postojala “opća ugroženost hrvatskog jezika”, jer ga se “sve više guralo pod srpsku inačicu navodnog zajedničkog jezika”. “Kada pogledate knjige iz toga vremena, možete vidjeti da je to sasvim drugi jezik i kad upalite danas srpske medije možete vidjeti da više naliči tom jeziku nego hrvatskom”, konstatirao je Jareb.
Nadovezao se voditelj Branimir Farkaš. “Kad govorimo o tom jeziku dolazimo do tog povijesnog spora koji nas progoni od 19. stoljeća i Vuka Karadžića koji je tvrdio da su svi štokavci Srbi. Je li tako? I zbog takvih ideja smo zapravo i trebali ratovati za neovisnost devedesetih godina. Sad dolaze ova nova prisvajanja hrvatskih književnika u srpskom školskom programu i u Zakonu o kulturnom nasljeđu”, rekao je Farkaš pa zatražio komentare gostiju.
Poruka DHK srpskim piscima
Brezak Stamać se osvrnula na raniju konstataciju voditelja da “bez Matice hrvatske ne bi bilo hrvatskog naroda”. “To je ovako malo populistički, neće se Matica Hrvatska uvrijediti. Sigurna sam da hrvatskog jezika nema bez pisaca koji su pisali na hrvatskom jeziku, oni su njegovi čuvari. A svi mi kao govornici taj jezik čuvamo”, kazala je Brezak Stamać. Napomenula je kako jezik treba prepustiti jezikoslovcima, a ne politici te da je “nevolja što se politika često bavila tim prisezanja”.
Naglasila je kako je DHK 26. siječnja ove godine iznio svoj stav oko srpskog zakona o kulturnom nasljeđu, koji je ranije izazvao buru. “To potpisuju upravni odbor u ime svih članova DHK-a. Nije potrebno nikoga više uvjeravati da su srpski i hrvatski jezik dva različita jezika. Mogu imati svoje usporedbe, ali se DHK obraća srpskim intelektualcima i piscima, koji bi trebali upozoriti sadašnje srpsko političko vodstvo i javnost, da je prisezanje nepotrebno.”
‘Dok smo imali kulturu, Srbi su imali gusle, rakiju i prasetinu’
Jareb je zatim govorio o srpskom prisvajanju dubrovačke književnosti. “Riječ je, da se poslužim jednim izrazom, o takozvanoj srpskoj Atini, kako to vole neki tamo preko govoriti. Dubrovnik je uvijek bio i jest meta tih velikosrpskih prisezanja, kao i dubrovačka književnost kao jedan od najvećih dosega hrvatske kulture, s obzirom na to da u to doba Srbi eventualno imaju gusle, rakiju i prasetinu, nemaju ništa sličnoga što bi ih svrstalo među druge europske narode i onda vole uzimati dubrovačku kulturu”, kazao je Jareb, pa nastavio:
“Kad zatreba, onda prema svemu tome idu tenkovima i topovima, vidjeli smo to u Domovinskom ratu. Ne misle previše na to i to im treba da se svrstaju u taj neki europski kulturni zemljovid i da bi mogli reći da su oni bili dio toga.”
Dobro jutro šovinisti! @hrtvijesti pic.twitter.com/KUiPtHL4o7
— Eugen Jakovčić (@jakovcic_eugen) February 9, 2022
Na pitanje voditelja Farkaša je li to falsificiranje povijesti, Jareb je odgovorio: “Problem je što vi ne možete Srbiju i njezine ustanove prisiliti da odustanu od toga. Dobar put bi bio, a to nama fali, da se naša kultura, državnost, povijest predstavlja na stranim jezicima, primjerice na engleskom. Vi vani imate puno neinformiranih ljudi, koji ne govore hrvatski ili neki drugi razumljiv jezik, da razumu što se sve tu događa.”
‘Ide se u smjeru velikosrpske politike nakon etničkog čišćenja’
Brezak Stamać je zatim odgovorila na pitanje treba li pod hitno donijeti Zakon o jeziku i što bi on donio: “Velike zemlje, poput Francuske, imaju takav zakon. Kad se čuje Zakon obične se kaže da on nije potreban, jer nećemo ‘ljude loviti po ulici i kažnjavati ih jer su nešto krivo izrekli’. To je profaniranje Zakona. Smatram da bi trebao Zakon koji će donijeti standard normiranja hrvatskog jezika, jer se on mijenja. Čuvari jezika su mediji i dala bih si za pravo reći da javnom servisu posebno fali što više rada s fonetičarima i stručnjacima.”
Voditelji su se na to nasmijali. Na pitanje je li prošlogodišnja odluka grada Subotice da bunjevačku ikavicu proglasi službenim jezikom namjerni udar na hrvatsku manjinu, Jareb je kazao da je. “To je put asimilacije u srpsku naciju. Nešto su slično do 1918. pokušavali Mađari i ovo je modificirana mađarska politika. U Srijemu je bilo veliko etničko čišćenje tijekom Domovinskog rata, u nešto manjoj mjeri u Bačkoj, ali je pritisak bio velik. Sada se ide sa stvaranjem nove umjetne manjine, koja po svemu pripada hrvatskom korpusu, a sada se ide na tragu velikosrpske politike.”
Ovo gostovanje je izazvalo i reakciju na društvenim mrežama. “Dugo u programu HRT-a nisam vidio nešto ovako skandalozno kao Jutarnji kolegij Dobro jutro Hrvatske na temu hrvatskog jezika i zakona o jeziku! Toliko šovinizma, nacionalnog ekskluzivizma i jeftinog jezičnog populizma nije bilo ni 90-ih. Sramotno za urednike i voditelje”, ustvrdio je jedan korisnik.
Dugo u programu HRTa nisam vidio nesto ovako skandalozno kao Jutarnji kolegij Dobro jutro Hrvatske na temu hrvatskog jezika i zakona o jeziku! Toliko sovinizma, nacionalnog ekskluzivizma i jeftinog jezicnog populizma nije bilo ni 90-ih. Sramotno za urednike i voditeje!
— Marko Kovacic (@mark_with_o) February 9, 2022