Nekad je nužno odabrati stranu

Novi spektakl u Vukovaru. Grad izgradio mega zgradu i tek onda shvatio da joj prijeti gigantski ruševni dimnjak

Prvo su izgradili zgradu poduzetničkog inkubatora, a tek onda zaključili da bi golemi dimnjak oštećen još u ratu mogao pasti na nju

Ovoga tjedna, a vjerojatno i sljedećeg, građani Vukovara moći će promatrati rijetku atrakciju: spektakularno rušenje 32 metra visokog dimnjaka, tik do zgradâ Vukovarske gospodarske zone (VGZ). Ta vijest i ne bi bila toliko zanimljiva, kada se ne bi postavilo logično pitanje: zašto dimnjak predratnog Kombinata gume i obuće Borovo, teško oštećen tijekom agresije na Vukovar, nije srušen prije nego što je počela gradnja Poduzetničkog inkubatora Vukovara, u sastavu Vukovarske gospodarske zone?

Zgrada poduzetničkog inkubatora završena je 2016. godine, a dimnjak se od nje nalazi nekih 15-ak metara. Kako se prilikom otvorenja Poduzetničkog inkubatora u veljači 2016. hvalio gradonačelnik Ivan Penava, u tu je zgradu uloženo više od 9 milijuna eura pa je nejasno zašto tada, u toj gomili potrošenog novca, nije srušen i oštećeni dimnjak.

Tada, prije nego što je uz njega niknula nova moderna i skupa zgrada, to bi bilo puno jednostavnije nego danas, a i troškovi uklanjanja bili bi neusporedivo manji. Danas, rušenje dimnjaka koštat će najmanje 361.435,50 kuna i to bez PDV-a, no s obzirom na složenost pothvata, nije isključeno da bi cijena mogla biti značajno veća.

Rušenje dimnjaka snimljeno 24. rujna 2020.

Morali su dovesti 350 kamiona zemlje

Vinkovačka tvrtka Vulkanizer Zdeno d.d.o., koja se jedina javila na poziv VGZ-a za rušenje armiranobetonskog dimnjaka, morala je u njegovo podnožje dovesti 350 kamiona zemlje kako bi se napravila tzv. rampa, cijelo malo brdo više od 15 metara da bi građevinski stroj s mehaničkom rukom mogao dosegnuti vrh dimnjaka i ”škarama” teškim oko dvije tone od vrha postupno rušiti dimnjak.

“Nadam se da bi radovi mogli biti završeni ovoga tjedna, no s obzirom da rušenje dimnjaka svakoga dana počinje tek u 15 sati, kako bi se u Poduzetničkom inkubatoru moglo nesmetano raditi, moguće je da se protegnu i na sljedeći”, kaže za Telegram Davor Foriš, direktor VGZ-a.

Pitamo Foriša zašto dimnjak nije srušen prije gradnje Poduzetničkog inkubatora, kada bi sve bilo jednostavnije i kada se dimnjak moglo srušiti na drugačiji i puno jeftiniji način. “To je dobro pitanje”, kaže Foriš i dodaje kako su sada bili prisiljeni krenuti u uklanjanje dimnjaka jer se počeo opasno naginjati i jer je prijetilo nekontrolirano rušenje.

Mogla bi stradati i zgrada i zaposlenici

S obzirom na to da je armirani betonski dimnjak visok 32 metra, a da je od Poduzetničkog inkubatora, u kojem radi više desetaka ljudi, udaljen manje od 15 metara, postojala je bojazan da bi, sruši li se dimnjak, mogla stradati ne samo zgrada, već i zaposlenici. Zato je krajem kolovoza ove godine VGZ, poduzeće u vlasništvu Grada Vukovara, s tvrtkom Vulkanizer Zdeno potpisao ugovor o rušenju dimnjaka.

No, oštećenje na dimnjaku, bar 20-ak izravnih pogodaka tenkovskim granatama, nisu od jučer. Ona su u vrijeme gradnje zgrade poduzetničkog inkubatora bila jednaka kao i danas, osim što su kiša, vjetar i korozija armature, dodatno pogoršali njegovo stanje.

‘Opasno je ovako rušiti dimnjak’

Bivši vukovarski gradonačelnik Željko Sabo kaže kako je imao posve drugačiju ideju što uraditi s dimnjakom. “Nisam dopustio rušenje dimnjaka 2010., kada sam bio gradonačelnik”, kaže Sabo za Telegram. “Želio sam da se sačuva i konzervira te da služi kao reklamni stup za sadašnji Poduzetnički centar. Htio sam da dimnjak ostane kao uspomena na tvrtku Poly, u sastavu kombinata Borovo, u kojoj je do 1991. radilo pet tisuća ljudi”, dodaje.

Stručnjak za uklanjanje građevina, čija je tvrtka diljem Hrvatske radila na rušenju puno zahtjevnijih objekata, kaže kako je način na koji se ruši dimnjak iznimno opasan i da se on nikada ne bi odlučio za takav pristup. Pojašnjava kako je stroj s mehaničkom rukom na zemljanoj rampi vrlo nestabilan, te da može doći do prevrtanja, ali i do nekontroliranog rušenja dimnjaka, bez obzira što se čeličnim ”škarama” postupno ruši s vrha.

U svakom slučaju, građani Vukovara ovaj, a vjerojatno i sljedeći tjedan, imat će prilike promatrati još jednu u nizu ”turističkih atrakcija”, za koje se i inače zalaže gradonačelnik Penava. No, ova će biti ipak nešto jeftinija od projekta dekorativnog osvjetljenja dizalica u Luci Vukovar (5,5 milijun akutna) i automatskog navodnjavana drvoreda japanskih trešanja na šetnici uz Dunav (360.257,68 kuna + svakomjesečni trošak vode). Porezne obveznike koštat će, s PDV-om, tek pola milijuna kuna.