Predstavnicima sindikata zaposlenih u javnim službama Ustav Republike Hrvatske i zakoni očito ne znače ništa, kada su spremni tražiti da njihovi članovi pred državom imaju veća prava od ostalih – svih onih koji nisu njihovi članovi.
Naime, u petak je održan sastanak pregovaračkih odbora sindikata javnih službi i Vlade na kojem su sindikati zatražili isplatu uskrsnice u iznosu od 100 eura svim zaposlenima, a članovima sindikata 200 eura.
Sindikatima javnih službi diskriminacija je najnormalnija pojava
Ne treba biti pravni stručnjak da bi se znalo da su takvi zahtjevi protuustavni i protuzakoniti, s obzirom na to da Ustav jamči jednakost, pa tako i jednakost onih koji su članovi sindikata i onih koji to nisu.
Teško je uopće zamisliti kako nekome može pasti na pamet ideja da traži da jedan, na primjer, srednjoškolski profesor dobije uskrsnicu od 100 eura, a drugi 200, samo zato što je član nekog udruženja, pa makar to bio i sindikat.
Na neki način je i zabrinjavajuće da ljudi koji predstavljaju zaposlene u sustavima javnih službi, poput zdravstva, socijalne skrbi, kulture, znanosti i visokog obrazovanja ili prosvjete, dolaze do takvih ideja i da uopće ne vide u čemu je problem, nego se time još i hvale.
Građanima, koji ih plaćaju, svejedno je tko je član sindikata
Jesu li ti ljudi sutra u svojem (javnom) poslu spremni nekoga diskriminirati na osnovu toga je li član ove ili one udruge, stranke, ima li odgovarajuću nacionalnost, boju kože ili stupanj obrazovanja? Zaista se to trebamo ozbiljno zapitati, ako im je normalno da njihov kolega koji nije član sindikata dobije 100 eura manju uskrsnicu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Također, sindikati, s obzirom na ovakve zahtjeve, očito nisu svjesni odakle im dolazi novac za plaće i uskrsnice. Novac im ne daje Plenković, ni ministri s kojima pregovaraju, već porezni obveznici Republike Hrvatske, koji za svoj novac žele što kvalitetniju uslugu. I nije ih briga tko je član sindikata i nije član sindikata.
Iz perspektive građana koji koriste javne usluge, tko je član sindikata, a tko nije, sasvim je nebitno, pa nemaju nikakvog interesa – čak i kada bi to u nekom ludom scenariju bilo moguće – posebno nagrađivati članove sindikata.
Diskriminatorne ideje, zapravo, nisu nove
Sindikalizam u Hrvatskoj zapravo nije pretjerano razvijen. Teško se sjetiti imena bilo kojeg predstavnika sindikata zaposlenih u privatnom sektoru.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ali su zato predstavnici sindikata javnog sektora vrlo prisutni u javnosti i nerijetko imaju bizarne zahtjeve.
Ovakve ideje kao s uskrsnicom nisu nove. Zapravo su se već ranijih godina mogle čuti ideje da bi pravno na povišice plaća koje ugovore sindikati trebali imati samo njihovi članovi, ali to, koliko nam je poznato, nikada nije formalno izneseno na nekom sastanku.
Sindikat u ZET-u tražio prednost pri zapošljavanju članova obitelji
Ipak, uvjerljivi pobjednik na natjecanju za odabir najbizarnijeg sindikalnog zahtjeva je Sindikat vozača i prometnih radnika Zagrebačkog električnog tramvaja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Njihov, sada već legendarni zahtjev iz 2015. godine, odnosio se na zapošljavanje. Tražili su – i dobili – da njihova djeca i supružnici imaju prednost pri zapošljavanju.
Ne znamo je li taj zahtjev zaista realiziran, ali prema onome što piše na njihovim stranicama, dogovor s upravom o tom “pravu” je postignut.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Novi zahtjev sindikata toliko je uvrnut, da nadmašuje i čuvenu ideju o uhljebljivanju djece sindikalista
Zahtjevi sindikata da njihovi članovi dobiju 100 eura veće uskrsnice su protuustavni
Sindikalizam u Hrvatskoj zapravo nije pretjerano razvijen. Teško se sjetiti imena bilo kojeg predstavnika sindikata zaposlenih u privatnom sektoru. Ali su zato predstavnici sindikata javnog sektora vrlo prisutni u javnosti i nerijetko imaju bizarne zahtjeve. Ovakve ideje kao s uskrsnicom nisu nove. Zapravo su se već ranijih godina mogle čuti ideje da bi pravno na povišice plaća koje ugovore sindikati trebali imati samo njihovi članovi
Predstavnicima sindikata zaposlenih u javnim službama Ustav Republike Hrvatske i zakoni očito ne znače ništa, kada su spremni tražiti da njihovi članovi pred državom imaju veća prava od ostalih – svih onih koji nisu njihovi članovi.
Naime, u petak je održan sastanak pregovaračkih odbora sindikata javnih službi i Vlade na kojem su sindikati zatražili isplatu uskrsnice u iznosu od 100 eura svim zaposlenima, a članovima sindikata 200 eura.
Sindikatima javnih službi diskriminacija je najnormalnija pojava
Ne treba biti pravni stručnjak da bi se znalo da su takvi zahtjevi protuustavni i protuzakoniti, s obzirom na to da Ustav jamči jednakost, pa tako i jednakost onih koji su članovi sindikata i onih koji to nisu.
Teško je uopće zamisliti kako nekome može pasti na pamet ideja da traži da jedan, na primjer, srednjoškolski profesor dobije uskrsnicu od 100 eura, a drugi 200, samo zato što je član nekog udruženja, pa makar to bio i sindikat.
Na neki način je i zabrinjavajuće da ljudi koji predstavljaju zaposlene u sustavima javnih službi, poput zdravstva, socijalne skrbi, kulture, znanosti i visokog obrazovanja ili prosvjete, dolaze do takvih ideja i da uopće ne vide u čemu je problem, nego se time još i hvale.
Građanima, koji ih plaćaju, svejedno je tko je član sindikata
Jesu li ti ljudi sutra u svojem (javnom) poslu spremni nekoga diskriminirati na osnovu toga je li član ove ili one udruge, stranke, ima li odgovarajuću nacionalnost, boju kože ili stupanj obrazovanja? Zaista se to trebamo ozbiljno zapitati, ako im je normalno da njihov kolega koji nije član sindikata dobije 100 eura manju uskrsnicu.
Također, sindikati, s obzirom na ovakve zahtjeve, očito nisu svjesni odakle im dolazi novac za plaće i uskrsnice. Novac im ne daje Plenković, ni ministri s kojima pregovaraju, već porezni obveznici Republike Hrvatske, koji za svoj novac žele što kvalitetniju uslugu. I nije ih briga tko je član sindikata i nije član sindikata.
Iz perspektive građana koji koriste javne usluge, tko je član sindikata, a tko nije, sasvim je nebitno, pa nemaju nikakvog interesa – čak i kada bi to u nekom ludom scenariju bilo moguće – posebno nagrađivati članove sindikata.
Diskriminatorne ideje, zapravo, nisu nove
Sindikalizam u Hrvatskoj zapravo nije pretjerano razvijen. Teško se sjetiti imena bilo kojeg predstavnika sindikata zaposlenih u privatnom sektoru.
Ali su zato predstavnici sindikata javnog sektora vrlo prisutni u javnosti i nerijetko imaju bizarne zahtjeve.
Ovakve ideje kao s uskrsnicom nisu nove. Zapravo su se već ranijih godina mogle čuti ideje da bi pravno na povišice plaća koje ugovore sindikati trebali imati samo njihovi članovi, ali to, koliko nam je poznato, nikada nije formalno izneseno na nekom sastanku.
Sindikat u ZET-u tražio prednost pri zapošljavanju članova obitelji
Ipak, uvjerljivi pobjednik na natjecanju za odabir najbizarnijeg sindikalnog zahtjeva je Sindikat vozača i prometnih radnika Zagrebačkog električnog tramvaja.
Njihov, sada već legendarni zahtjev iz 2015. godine, odnosio se na zapošljavanje. Tražili su – i dobili – da njihova djeca i supružnici imaju prednost pri zapošljavanju.
Ne znamo je li taj zahtjev zaista realiziran, ali prema onome što piše na njihovim stranicama, dogovor s upravom o tom “pravu” je postignut.