Novi zastupnik DP-a: 'Znanstveno sam utvrdio, Plenkovića su u HDZ doveli neprijatelji Hrvatske. Tako je i Milošević zavladao Srbijom'

Izgleda da su pregovori HDZ-a i DP-a o novoj Vladi osuđeni na spektakularan uspjeh

FOTO: Pixsell, AFP

Šef HDZ-a Andrej Plenković nema puno jednostavnih kombinacija za sastavljanje parlamentarne većine nakon što je stranka na čijem je čelu na izborima osvojila 61 mandat. Stranka Fokus je jučer objavila da neće podržati HDZ, iako nije jasno slaže li se s tim njezin zastupnik Dario Zurovec, a šef SDSS-a Milorad Pupovac kazao je gostujući u emisiji Nedjeljom u 2 kako je dogovor svih nacionalnih manjina da idu zajedno, što u startu otežava dogovor o eventualnoj podršci trećoj Plenkovićevoj vladi budući da barem jedan od njegovih potencijalnih koalicijskih partnera ne želi SDSS u vladajućoj većini.

Glavni od tih potencijalnih partnera je Domovinski pokret (DP), s čijih stranačkih lista u Hrvatski sabor ulazi 14 zastupnika, ali jedan od njih je Mislav Kolakušić iz stranke Pravo i pravda koji je još u izbornoj noći odbacio ideju da bi dao podršku HDZ-u. U takvim okolnostima HDZ i DP zajedno imaju 74 mandata i nedostaju im dva za izbor nove vlade. Šef HDZ-a je nakon prošlotjednog sastanka nacionalnih manjina poslao jasnu poruku Domovinskom pokretu da se nije spreman odreći suradnje sa SDSS-om, čime stranka Ivana Penave uvjetuje koaliciju HDZ-u.

Od tog temeljnog zahtjeva, kazao je glavni tajnik DP-a Josip Dabro za Novi list, neće odustati. “Nikakve šanse nema da Domovinski pokret surađuje s HDZ-om, ako bi njegov partner bio SDSS. Reći ću vam nešto, prebjega iz DP-a u HDZ sigurno neće biti jer nas izabrane zastupnike homogenizira SDSS. Možda bi tih prebjega bilo da HDZ nije u savezu sa SDSS-om, ali u ovim okolnostima od toga ne postoji opasnost”, kazao je.

‘Neću mijenjati mišljenje o HDZ-u’

Ustvrdio je da će Domovinski pokret komunicirati sa svima koji su zainteresirani za suradnju, osim sa SDSS-om i Možemo!. “Domovinski pokret se nije ni s kim vjenčao i rekao da ćemo s nekim biti do smrti. Imamo svoj program, ako se dogovorimo, bit ćemo u izvršnoj vlasti, u suprotnom ostajemo u oporbi, nije problem”, istaknuo je Dabro.

Novoizabrani zastupnik DP-a i povjesničar Josip Jurčević za Novi list komentirao je i svoju izjavu u prošlotjednoj HRT-ovoj emisiji Otvoreno. Dok je tehnički ministar Branko Bačić govorio da HDZ želi DP za prvog partnera, Jurčević mu je odgovorio da HDZ vodi “veleizdajničku politiku, s tim da nisu svi za nju odgovorni”.

“Rekao sam u toj emisiji samo ono što sam kao znanstvenik istraživao i govorio u medijima koji su to željeli objaviti. Neću ulaskom u Sabor promijeniti mišljenje o nečem što je dokazivo. HDZ je klijentelistička organizacija, koja je uvijek bila autoritarna, što se moglo razumjeti jedino u ratnim okolnostima devedesetih. Nismo mi u Hrvatskoj nikad živjeli u demokraciji, a sada se vraćamo u još veću autoritarnost”, kazao je Jurčević.

Usporedio Plenkovića s Miloševićem

Povjesničar je istaknuo i da Plenković u svojim istupima ne govori HDZ nego “moja stranka i moja Vlada”, pa kazao da je tehnički premijer doveden na mjesto predsjednika HDZ-a “na temelju one čarobne rečenice da stranka ne može biti talac niti jednog čovjeka”. Smatra kako Plenkovićev svjetonazor nije HDZ-ov te da je doveden na mjesto predsjednika te stranke od “izvanhrvatskih, neprijateljskih, globalističkih interesa”.

“Bivše, beogradske, službe su osamdesetih godina dovele Slobodana Miloševića, nije on bio gospodar što se pokazalo i kada je završio u Haagu na kraju. Takav je model bio u pozadini Plenkovićeva dolaska na čelo HDZ-a”, kazao je. Ipak, nije odbio mogućnost da podrži Plenkovića u Saboru. “On bi prethodno morao prihvatiti ono za što se mi zalažemo, a prve su na redu ideološke stvari”, dodao je.

Podsjetimo, Telegram je tijekom vikenda objavio da su HDZ i DP na korak do dogovora o novoj desničarskoj vladi i parlamentarnoj većini. Prema informacijama izvora bliskih pregovaračkim timovima te dvije stranke, DP je odustao od ministarstava kao što su gospodarstvo i poljoprivreda, ali za sebe traže najmanje četiri resora: kultura, unutarnji poslovi, pravosuđe i regionalni razvoj.