Novi znanstveni rad demantira teze Thomasa Pikettyja, kažu da baš i nema dokaza za teoriju nejednakosti

Povijesni podaci sugeriraju kretanja suprotna od Pikettyjevih teza

French economist Thomas Piketty poses on May 13, 2016 during a rendez-vous on the sidelines of the 69th Cannes Film Festival in Cannes, southern France.   / AFP PHOTO / LOIC VENANCE
FOTO: AFP

Povijesni podaci pokazuju da teze francuskog ekonomista Thomasa Pikettyja o rastu nejednakosti nisu točne, objavljeno je u novoj znanstvenoj studiji. U svojoj polemičnoj knjizi Kapital u 21. stoljeću, Piketty je 2013. ustvrdio kako gledamo veliki rast nejednakosti zbog promjene odnosa kapitala i rada.

Prema njegovim tvrdnjama, razni oblici povrata na kapital – korporativni profiti, dividende ili najamnina, dakle primanja koja uglavnom ostvaruju bogatiji građani – rastu brže od gospodarske aktivnosti. Kao jedan od dokaza svojih teza, Piketty je naveo promjenu udjela kapitala i plaća u primanjima pojedinaca u posljednjih četiri desetljeća.

Nema empirijskih dokaza za ključne tvrdnje

Nova studija uvaženog ekonomista Carlos Góesa, stručnjaka Međunarodnog monetarnog fonta (MMF), kaže da povijesni podaci koje je proučavao demantiraju te tvrdnje. “Njegova knjiga obiluje podacima”, kaže Góes u radu, “no, nema empirijskih dokaza za ključne tvrdnje. Postoje neke korelacije koje čitatelj može vidjeti u tablicama, no formalnog testiranja uzroka i posljedica nema”, kaže.

Carlos Góes proučavao je podatke za posljednja tri desetljeća u 19 razvijenih svjetskih ekonomija, i kaže da nije pronašao ekonomsku dinamiku o kojoj Piketty piše. “Dapače, u 75 posto zemalja nejednakost se smanjila kada bi rast kapitala pretekao rast ukupne ekonomske aktivnosti”, kaže Góes, o čijem je radu nedavno pisao i WSJ.

Kriva rješenja najskuplja su rješenja

Inače, ako mislite da Carlos Góes demantira Pikettya zato što je ekonomist MMF-a, to je posve netočno; MFF ne negira da problem nejednakosti, dapače, godišnje objavljuje niz ekonomskih studija o njemu i smatra da mu se treba ozbiljno pristupati.

Nalazi Góesova istraživanja uglavnom se slažu s prethodnim radovima o Pikettyu, poput onog ekonomista Darona Acemoglua s MIT-a ili politologa Jamesa Robinsona sa Sveučilišta u Chicagu, koji su ustvrdili da su Pikettyjeve teze simplističke i nedovoljno ozbiljne za kompleksnu ekonomsku stvarnost.

“Zašto je ova studija važna?”, piše WSJ u svom izvještaju o radu Carlosa Góes. “Zato što netočne teorije o uzrocima nejednakosti političare mogu navesti na kriva, neefikasna i skupa rješenja”.