Novim izmjenama zakona osobe s invaliditetom koje imaju veću mirovinu od 2455 kuna ostale su bez invalidnine
S druge strane, sada su u povoljnijem položaju osobe koje rade
Izmjene Zakona o socijalnoj skrbi mogle bi donijeti velike probleme za osobe s invaliditetom koje idu u mirovinu. Naime, kako piše Jutarnji list, izmjenama zakona koje su stupile na snagu 30. prosinca prošle godine, osobe s invaliditetom koje primaju mirovinu veću od 2455 kuna nemaju pravo na invalidninu.
S druge strane, izmjene zakona, koje je izradilo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku na čelu s Nadom Murganić, donijele su povoljniji položaj osobama s invaliditetom koje rade i primaju plaću. Oni otpočetka ove godine imaju pravo i na osobnu invalidninu u iznosu od 1250 kuna, i to bez obzira kolika im je plaća. U travnju će iznos osobne invalidnine još malo porasti pa će ona iznositi 1500 kuna.
Promijenjena odredba o osobnoj invalidnini
Izmjenama i dopunama zakona promijenila se odredba o osobnoj invalidnini, ranije su je mogli primati samo oni s najtežim invaliditetom koji nemaju nikakvog prihoda ili im je prihod manji od 1250 kuna mjesečno. U tom su slučaju primali samo razliku od svog primanja do tog iznosa. Međutim, plaća i autorski honorari prema novim se izmjenama ne računaju kao prihod, pa će sve zaposlene osobe s invaliditetom koje odgovaraju kriterijima primati i invalidninu od 1250 kuna, piše Jutarnji.
Problematično je što su mirovine koje su veće od minimalne mirovine za 40 godina staža, što iznosi 2454,40 kuna, i dalje ostale definirane kao prihod. To znači da osobe s invaliditetom koje primaju toliku ili veću mirovinu nemaju pravo na osobnu invalidninu.
Neravnopravan položaj
Takve su promjene izazvale negodovanje, pa je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak poručila kako ovakva odredba “dovodi u neravnopravan položaj osobe s teškim invaliditetom s obzirom na vrstu primanja koja ostvaruju.” “Osim osoba koje primaju mirovinu, isključene su i osobe s drugim prihodima koji nisu plaća ili autorski honorar, poput rada na ugovor o djelu ili naknade tijekom stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa”, poručila je.
Reagirale su i brojne udruge koje se bave ovom tematikom, kao i Hrvatska komora socijalnih radnika. Iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku poručili su kako su primili primjedbe na znanje i da će se u dogledno vrijeme pristupiti izradi novog, cjelovitog zakona.
Također su istaknuli ne smatraju da je izmjenama zakona došlo do diskriminacije i kako je “cilj uvođenja odredbe kojom se plaća i autorski honorar osobe s invaliditetom ne uračunava u prihod kod ostvarivanja prava na osobnu invalidninu poticanje zapošljavanja osoba s teškim invaliditetom i njihovo uključivanje u svakodnevni život zajednice”, piše Jutarnji.