HND: Novinare se trenutno tuži u najmanje 924 spora, tužitelji od medija traže nevjerojatnih 78,5 milijuna kuna

Telegramov Drago Hedl upozorio je na tužitelje koji tijekom novinarskog istraživanja uopće ne odgovaraju na pitanja pa onda upute tužbu

FOTO: Vjekoslav Skledar

Hrvatsko novinarsko društvo predstavilo je rezultate ankete o aktivnim tužbama protiv novinara i medija. Trenutno su aktivna najmanje 924 sudska predmeta protiv novinara i medija. U anketi su sudjelovala tek 23 medija pa su ovi rezultati, kako je naglasila glavna tajnica HND-a Ema Tarabochia, najmanji mogući. Broj sudskih predmeta porastao je u odnosu na prošlu godinu kada je zabilježeno 905 sudskih predmeta protiv novinara i medija.

Zanimljiv je i iznesen podatak o okvirnom ukupnom iznosu tužbenih zahtjeva svih ovih aktivnih tužbi. Radi se o 78,5 milijuna kuna koje tužitelji potražuju od medija. Taj je iznos, u odnosu na prošlogodišnji, također porastao; prošle je godine on iznosio 68 milijuna kuna. U postupcima protiv novinara i medija, u ponajvećem se broju radi o parničnim postupcima, a tek manji dio otpada na kaznene predmete.

Najviše tužbi medijima koji njeguju istraživačko novinarstvo

Najviše se medije i novinare tuži radi naknade štete, a najmanje zbog objave ispravka. S obzirom na karakter tužbi (naknada štete), očigledna je namjera tužitelja, kako je naglasila Tarabochia, a to je da se medije financijski optereti. “Najviše tužbi bilježe mediji koji njeguju istraživačko novinarstvo”, kazala je Tarabochia, uz tablični prikaz tužbi protiv medija koji možete vidjeti ispod.

Istaknuto je i da je tijekom postupaka 2018., 2019. i 2020. godine osuđeno tek 12 novinara za ono za što ih se teretilo. Izneseni su i podaci Ministarstva pravosuđa; na datum 30. prosinca 2020. novinari su bili tuženi u 125 kaznenih postupaka, prošle je godine pokrenuto 489 postupaka za naknadu štete, dok je više od 800 postupaka bilo u tijeku. “Svi su ovi podaci zabrinjavajući, u Hrvatskoj jednostavno postoji kultura tuženja medija čak i kada je to pravno potpuno neosnovano”, kazala je odvjetnica Vanja Jurić, članica Stručne skupine Europske komisije za SLAPP tužbe.

Tužitelji u prosjeku traže 80.000 kuna od medija

Naglasila je kako je indikativno da je najveći broj sudskih postupaka pokrenut zbog naknade štete pa je jasno da tužitelji od medija traže novac. “Govorimo o prosjeku od 80.000 kuna po postupku. Ti su iznosi daleko previsoki, praksa Europskog suda za ljudska prava i naših sudova govori da su ti iznosi previsoki”, upozorila je Jurić. Pojasnila je kako je u značajnoj mjeri svrha postupaka protiv medija kažnjavanje i vršenje pritiska na njih, a da neki tužitelji u tome vide i dobru priliku za zaradu.

Objasnila je i da tužitelji postaju sve kreativniji pa su u porastu oni koji se pozivaju na kršenje osobnih podataka, odnosno na GDPR i tim temeljem pokreću postupke pred Agencijom za zaštitu osobnih podataka. Kazala je i da neki tužitelji pokreću prekršajne postupke temeljem, kako smatraju ti tužitelji, kršenja javnog reda i mira koje je navodno uzrokovano objavom informacija u medijima.

“Iz svega ovoga proizlazi da su problemi veliki, međunarodna zajednica nas je prepoznala kao državu problematičnu za zaštitu medijskih sloboda. Dijelimo iste boljke kao tzv. nove demokracije, na putu smo sazrijevanja u demokratskom smislu i taj ćemo put prolaziti još neko vrijeme dok ne prepoznamo puno značenje medijskih sloboda”, zaključila je Jurić. Na predstavljanju rezultata ankete govorio je i Telegramov Drago Hedl, inače predsjednik Novinarskog vijeća časti HND-a.

Hedl: ‘Ili imamo loše novinare ili političare kojima su tužbe prilika’

Hedl je kazao kako brojke o aktivnim tužbama protiv novinara i medija mogu ukazivati na dvije stvari. “Ili živimo u državi u kojoj imamo nevjerojatno loše novinare koji ne poštuju ni minimun standarda profesije ili imamo političare, koji su ponajviše tužitelji, a koji kroz tužbe vide priliku da spriječe medije da ne objavljuju ono što njime trenutno ne odgovara”, kazao je. Naglasio je da je Telegram imao uistinu velik broj tužbi bivšeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića.

“Unazad nekoliko tjedana počeo je povlačiti tužbe, shvatio je da takav način obračuna ne odgovara ni njemu jer bi se njegovo ime dalje povlačilo po medijima. To su samo neke naznake da su tužitelji shvatili da ništa puno ne bi postigli tim tužbama, moralno bi u svakome slučaju izgubili”, rekao je Telegramov Hedl.

Sulude tužbe kada tužitelj uopće nije odgovorio na pitanja

Upozorio je i da pojedini suci uopće ne razumiju novinarski posao. “Česte su tužbe u kojima se novinara ili medij tuži nakon što tužitelj uopće nije odgovorio na novinarski upit. Činjenica je da nisu odgovorili tijekom novinarskog istraživanja, s onda sudac to ne uvažava kao razlog zbog kojega bi se ta tužba mogla odbaciti. Ne vidim zašto sudac to ne bi odbacio, ako tužitelj nije htio dati odgovore na pitanja”, zaključio je Hedl.

O tužbama je govorio i Goran Gazdek, urednik portala Virovitica.net i potpredsjednik HND-a. Ukazao je na posebno težak položaj lokalnih medija kada su suočeni s tužbama koje, kako je rekao, vidi kao pokušaj zastrašivanja i izmorivanja. Iznos tužbi u kojima je on osobno tužen, kreće se oko 200.000 kuna. Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko rekao je da će HND i dalje provoditi ovakve ankete te nadalje internacionalizirati ovaj velik problem hrvatskih novinara i medija.