Novo godišnje izvješće SOA-a: Objavljeno koje su to najveće prijetnje za nacionalnu sigurnost

Kako je pandemija ugrozila sigurnost?

SOA je utvrdila i da su valovi pandemije uzrokovali prenapregnutost zdravstvenih sustava, a zbog lockdownova je došlo do jedne od najvećih gospodarskih kriza novijeg doba. “BDP Europske unije pao je šest posto u 2020. godini, dok su posebno pogođene bile države u kojima usluge i turizam čine značajan dio BDP-a, kao što su Hrvatska, Španjolska, Grčka i Italija. EU je na ovaj izazov odgovorila sveobuhvatnim paketom mjera za oporavak gospodarstava država članica.

Na gospodarsko-financijskom području pojačane su prijetnje europskim tvrtkama uzrokovane nepoštenom konkurencijom, krađom intelektualnog vlasništva, ali i pokušajima geopolitičkog preuzimanja visokotehnoloških tvrtki od strateške važnosti. Posebno se to odnosi na situacije kada europske strateške tvrtke, kojima je vrijednost dionica značajno pala nakon izbijanja pandemije, žele preuzeti strane kompanije u većinskom ili isključivom vlasništvu trećih država ili koje koriste prikrivene državne potpore u svojim državama. Pojedine članice EU već su predložile model državnog otkupa takvih dionica te usklađivanje tržišnih načela poslovanja s potrebom
državne intervencije i uvođenja protekcionističkih mjera”, stoji u izvješću SOA-e.

Nestašice, inflacija, nezakonita zarada

Pandemija je, piše SOA, svojom naglom pojavom i intenzitetom postala novi pokretač repozicioniranja država u međunarodnim odnosima. Poremećaji u opskrbnim lancima, proizvodnji te ponudi i potražnji, posebice na početku pandemije, pokazali su ranjivosti globaliziranih gospodarskih procesa. Ovi poremećaji, prema analizi SOA-e, već pokazuju svoje posljedice. Bilježi se tako nestašica određenih proizvoda, usporavaju se proizvodni procesi, poskupljuje repromaterijale, jačaju inflatorni pritisci.

SOA-ini analitičari primjećuju da je nestašica osnovnih namirnica i hrane u početku pandemije podigla svijest o potrebi značajnije brige o prirodnim resursima, poput poljoprivrednog zemljišta i industrije hrane, kao jednom od prioriteta nacionalne sigurnosti.

Uočeno je i da se veliki broj europskih država suočio s pokušajima korištenja zdravstvene i gospodarske krize za stjecanje nezakonitih prihoda. Manjak zaštitne opreme i sredstava na početku pandemije uzrokovao je nabavu tih roba alternativnim kanalima što je, kako se navodi u izvješću, otvorilo mogućnost za različite manipulacije i nezakonita djelovanja pojedinaca i tvrtki s ciljem stjecanja protupravnih prihoda. Upozorava se i na manjak medicinskog osoblja što može dovesti u pitanje zdravstvenu sigurnost.

Rast ekstremizma u pandemiji

Pandemija je, utvrđeno je, dodatno potaknula i rast ekstremizma i radikalizma. Pogotovo se to, po mišljenju SOA-e, odnosi na plasiranje dezinformacija i teorija zavjere oko europskog odgovora na krizu i učinkovitosti demokratskog i liberalnog političkog i društvenog uređenja. Pandemija je, tvrdi SOA, iskorištena i za nove informacijske aktivnosti u geopolitičkom nadmetanju, pa su tako pojedine države koristile medijski prostor za naglašavanje slabosti Zapada u suočavanju s pandemijom, dok su prikrivale vlastite nedostatke. SOA ukazuje i na širenje teorija zavjere i dezinformacije oko farmaceutske industrije, porijeklu novog koronavirusa i svrsi cjepiva.

Sigurnosna prijetnja za RH, prema mišljenju SOA-e dolazi i od islamističkog radikalizma unutar zapadnobalkanskih zajednica, odnosno sljedbenika terorističkih organizacija među kojima su i oni koji se nisu uspjeli pridružiti ISIL-u/Al Qaidi na kriznim ratištima. Radi se o džihadistima-povratnicima i osobama osuđenima za djela povezana s terorizmom. Neke od njih već su na slobodi ili uskoro izlaze iz zatvora.

Koliko džihadista izlazi na slobodu?

“Više od 200 osuđenika za djela povezana s džihadističkim terorizmom izaći će do 2023. iz zatvora u zapadnoj Europi. Osuđenici za terorizam rijetko se deradikaliziraju te predstavljaju potencijalnu sigurnosnu prijetnju i nakon izlaska iz zatvora”, napominje SOA i očekuje nastavak repatrijacije boraca ISIL-a, njihovih žena i djece u države Zapadnog Balkana, nakon što je taj proces bio zastao zbog pandemijskih uvjeta.

Iz Hrvatske lani na područje Bliskog Istoka nije otišla niti jedna osoba, ali je utvrđeno da se nekoliko osoba koje kao drugo imaju i hrvatsko državljanstvo, nalazi u zarobljeničkim kampovima pod kontrolom snaga sirijskih Kurda. U tim kampovima boravi više tisuća djece i žena koje su, opisuju analitičari SOA-e, u velikoj većini visokoradikalizirane i lojalne ISIL-u, dok njihova djeca odrastaju u takvom okruženju.

Hrvatski ekstremisti ratuju online

Hrvatsku, kažu, ne ugrožava ekstremizam. Ipak, prate se aktivnosti malobrojnih osoba s ekstremističkim opredjeljenjem koje to čine ponajviše kroz promicanje neofašističke ideologije. Uglavnom se u virtualnom prostoru sukobljavaju s pripadnicima i skupinama suprotnih ideoloških polazišta.

“Povećana online prisutnost virtualnih ekstremističkih grupa i pojedinaca koji promoviraju nasilje povećava rizik od radikalizacije. Tako je unutar manje online aktivne skupine mlađih osoba prisutan trend promoviranja nasilne neonacističke ideologije iz zapadnih ekstremističkih krugova”, uočeno je. Potvrđuju još jednom da je napad na Markovom trgu bio djelo tzv. vuka samotnjaka.

U jednom od svojih stručnih predavanja ravnatelj SOA-e Daniel Markić istaknuo je kako kibernetička sposobnost postaje ključ zaštite nacionalne sigurnosti, a Hrvatska je još 2019. za borbu protiv te vrste ugroza izgradila sustav SK@UT. Centar za kibernetičke tehnologije putem ovog sustava svakodnevno registrira nekoliko stotina tisuća sigurnosno indikativnih događaja. Lani je Vlada RH donijela odluku kojom se omogućava uključenje u sustav SK@UT operatorima ključnih usluga, davateljima digitalnih usluga, operatorima kritične nacionalne infrastrukture te drugim pravnim osobama registriranim u Hrvatskoj.

Prijetnje srpsko-crnogorskog kriminala

U izvješću se apostrofira kako posebno istaknutu destabilizacijsku ulogu na sigurnost Hrvatske imaju srpsko-crnogorske organizirane kriminalne skupine. Poznato je da se radi o skupinama koje obilježava visoki stupanj organizacije, brojnost, međunarodno djelovanje i spremnost na provođenje svih oblika kaznenih djela. S njima su, podsjeća SOA, povezane i tamošnje navijačke skupine koje se, između ostalog, koriste i za distribuciju narkotika.

“Neke od tamošnjih navijačkih skupina su, nakon višegodišnjeg nezakonitog djelovanja na nižoj organizacijskoj razini, prerasle u kriminalne organizacije s ustrojenom hijerarhijom i razgranatim lancem za distribuciju narkotika te uspostavljenom i razvijenom suradnjom sa značajnijim kriminalnim skupinama iz regije.

Organizirani kriminal je postao značajan faktor nestabilnosti u državama Zapadnog Balkana, a u pojedinim državama takav kriminal ima značajan utjecaj i na političke prilike i donošenje odluka”, zaključuje SOA. U izvješću se naglašava i kako je gospodarska sigurnost važan dio nacionalne sigurnosti, te kako korupcija i dalje nanosi štetu državnom proračunu i gospodarstvu RH. Pitanje ratnih zločina i nestalih u Domovinskom ratu i dalje je, kažu, otvoreno, dok nezakonite migracije ostaju dugotrajni društveni i sigurnosni izazov.