Novo istraživanje pokazuje da je ateizam bio važno obilježje drevnih civilizacija (te da postoji oduvijek)

Ateizam je prirodan kao i vjera, ljudi nisu programirani da vjeruju

Pope Francis opens a "Holy Door" at St Peter's basilica to mark the start of the Jubilee Year of Mercy, on December 8, 2015 in Vatican. In Catholic tradition, the opening of "Holy Doors" in Rome symbolises an invitation from the Church to believers to enter into a renewed relationship with God.   AFP PHOTO / VINCENZO PINTO / AFP / VINCENZO PINTO
FOTO: AFP

Ateizam je prirodan kao i vjera, usprkos mišljenju da su ljudska bića programirana da vjeruju u božanstva, pokazuje najnovije istraživanje provedeno na britanskom sveučilištu Cambridge, piše Independent. Naime, otkriveno je da stanovnici velikih područja drevnoga svijeta nisu vjerovali u bogove.

Tim Whitmarsh, profesor grčke kulture, u knjizi “Borba s bogovima” ističe kako je upitna teza da nam je urođena ideja da vjerujemo u više sile – koje se odnose na “vjerski univerzalizam”. Suprotstavio se i tezi da je ateizam moderni fenomen. “Čini se da su rani ateisti davali univerzalne primjedbe o paradoksalnoj prirodi religije, koja vas tjera da prihvaćate stvari koje intuitivno nisu u vašem svijetu.

Imperijalne sile tražile jednoga boga

Činjenica da se to dogodilo tisućama godinama prije sugerira da oblik nevjerovanja može postojati u svim kulturama te da vjerojatno oduvijek i jest egzistirao. Mi smo pak skloni gledati na ateizam kao ideju koja je je tek nedavno stasala u sekularnim zapadnim društvima”, ističe Whitmarsh.

Doba ateizma završilo je kad su općenito tolerantna društva zamijenile imperijalne sile koje su zahtijevale prihvaćanje jednoga Boga. “Ideja da vam svećenik govori što trebate činiti strana je svijetu drevnih Grka”, naveo je on.