Novo istraživanje: Povjerenje u Nacionalni stožer pada, najbolje stoji Markotić
Dnevnik Nove TV objavio je drugi dio Ipsosove agencije
Dnevnik Nove TV je nakon sinoć objavljene ankete o tome koliko se hrvatskih građana namjerava cijepiti protiv koronavirusa, danas je objavio drugi dio istraživanja agencije IPSOS. U ovome građani ocjenjuju rad stožera, otkrivaju kome najviše vjeruju po pitanju pandemije te s kojim se mjerama slažu, a s kojima ne.
Rad Nacionalnog stožera ocjenjuju trojkom, lošije ga percipiraju mladi, a bolje starija populacija. Iako rad stožera i dalje odobrava dvije trećine građana, njih 68 posto, potpora im je ipak manja nego prošli mjesec kad su bili na 76 posto. Danas njihove poteze ne odobrava 27 posto građana, a ta brojka je bila dosta manja u studenom: 19 posto. Konkretan stav nema 5 posto ispitanika. Najbolje, očekivano, stoje među biračima HDZ-a. Najlošije među biračima Mosta.
Kako stoji Vlada
Više od polovine građana, njih 56 posto, misli da ova Vlada radi dobre poteze u koronakrizi. Da ne rade dobro misli 36 posto, bez stava je 8 posto.
Šezdeset posto građana tvrdi da se drži svih uputa stožera. Većine ih se drži 35 posto, a dijela uputa 5 posto građana. Najviše ih se drže birači bivše SDP-ove koalicije, pa onda HDZ-ovci. Žene se više drže uputa od muškaraca, te očekivano – stariji.
Kome najviše vjeruju?
Osoba kojoj najviše vjeruju u ovom korona kaosu je Alemka Markotić, s 29 posto glasova ispitanika. Najpopularnija je među Istrijanima i Primorcima, zatim Dalmatincima. I više HDZ-ovaca radije bira nju nego Vilija Beroša ili Davora Božinovića. Iza nje je znanstvenik Ivan Đikić kojem najviše vjeruje četvrtina građana. On je prvi odabir najvećeg postotka glasača nekadašnje SDP-ove koalicije, te platforme Možemo.
Za ministra zdravstva Vilija Beroša odlučilo se 16 posto ljudi, Krunoslava Capaka 5, Gordana Lauca 4 posto. Šefa Nacionalnog stožera, Davora Božinovića, kao jednu osobu kojoj najviše vjeruju bira tek 2 posto ispitanika, a nikoga – 8 posto građana. Nekog drugog izdvaja 2 posto, a bez stava je 9 posto ispitanika.
Koje bi mjere uveli
Građani su u anketi komentirali i mjere. Najviše njih zatvorilo bi kina i kazališta, za to se izjasnilo njih 58 posto. Škole bi na online nastavu prebacilo 52 posto građana. Vjerske objekte bi zatvorilo njih 50 posto, dok bi radno vrijeme trgovina ograničilo njih gotovo 40 posto.
Propusnice bi uvelo više od trećine građana, njih 37 posto. Isto toliko njih bi zatvorilo sve djelatnosti osim ljekarni i trgovina, dok bi vrtiće zatvorio svaki treći građanin, njih 33 posto. Policijski sat noću uvelo bi 23 posto ispitanika.
Što bi s postojećim mjerama
Kada je u pitanju ublažavanje ili ukidanje postojećih mjera, najviše bi ih ponovno otvorilo kafiće i restorane. Tako se izjasnilo njih 46 posto. Za zabranu događanja na javnim površinama nije svaki treći građanin, odnosno njih 34 posto, a gotovo isti postotak bi ukinuo ograničenja za sprovode.
Njih 32 posto nije za ograničenje broja ljudi na kućnim zabavama, protiv zabrane javnih okupljanja je 31 posto građana, 28 posto građana nedostaju koncerti, a isto toliko ne želi nastavu online. Protiv ograničavanja održavanja svadbi je 27 posto ispitanika.
U božićno vrijeme, kada ljudi najviše posjećuju crkve i trgovine, 27 posto građana odobrilo bi popuštanje mjera koje se odnose na te objekte. Svaki peti bi ih popustio i kada su u pitanju noćni klubovi, a njih 18 posto izjasnilo se protiv maski u javnim prostorima. Da nijednu mjeru ne treba popustiti, smatra 24 posto građana.
Istraživanje je provela agencija IPSOS na 602 punoljetna građana od 17. do 18. prosinca 2020. godine. Pogreška mjerenja je +/-4%.