Nekad je nužno odabrati stranu

Wow. Izvor iz ministarstva: 'Milijune za softver odobrio je ured premijera, u vrlo čudnoj proceduri'

Sugovornik iz Ministarstva EU fondova detaljno je novinaru Pandžiću opisao kronologiju slučaja

25.11.2022., Zagreb - Svecano otvorenje 27. Foruma hrvatskih manjina u organizaciji Hrvatske matice iseljenika. Tema ovogodisnjeg foruma je "Mediji i hrvatske manjinske zajednice - Kako se predstavljamo? Kako nas predstavljaju?". Predsjednik Vlade RH Andrej Plenkovic dao je izjavu medijima. Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Kako je Telegram nedavno otkrio, iz optužnice podignute protiv bivše ministrice regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijele Žalac proizlazi kako je sporan softver, zbog čije će joj se nabavke sada suditi, još 27. travnja 2017. prezentiran osobno premijeru Andreju Plenkoviću, u njegovom uredu. Iz Vlade su tu informaciju potvrdili uz dodatak da u tome “nema ništa sporno.”

No, sugovornik 24sata iz Ministarstva EU fondova i regionalnog razvoja, koji je, kako piše taj list, detaljno upućen u cijeli proces nabavke, tvrdi da nije točno da premijer nije imao utjecaj na odluku. On je njihovom novinaru Ivanu Pandžiću kazao da je baš u premijerovom uredu odobrena isplata za softver.

Sugovornik im je sve detaljno opisao i potkrijepio opise kronologijom i dokumentima. Opisao je događaje od travnja 2017. pa sve do prosinca 2018. godine.

Rušenje odluke

Prema toj kronologiji, Žalac je 2017. godine izravnom pogodbom od 10 milijuna kuna pokušala dodijeliti tvrtki Micro Project izradu programskog rješenja. Mladen Šimunac iz te tvrtke, koji je danas ministričin suoptuženik, je zatim u Uredu premijera prezentirao sustav. Nabavku je ubrzo srušila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave. U jesen iste godine, nakon rušenja spomenute izravne pogodbe, Žalac i Josipa Rimac izmjenjuju poruke u kojima u više navrata spominju “AP”.

Sljedeće, 2018. godine, ministarstvo kojemu je na čelu Žalac isplaćuje 16,23 milijuna kuna s PDV-om za sporni softver, za čiju je nabavku ovog puta bio raspisan javni natječaj. Problem je što novca u proračunu za tu namjenu uopće nije bilo, ali je natječaj svejedno prošao. Ugovor je potpisan 26. rujna 2018. godine, a program je isporučen na USB sticku. U listopadu, međutim, službenici u Ministarstvu shvaćaju da novca kojim bi platili softver u proračunu nema. Kako javljaju 24sata, službenici paničare jer znaju da račun za softver stiže, ali stavka za takvu isplatu uopće nije planirana.

Potom, u studenome, Vlada u čudnoj proceduri, bez prethodnog obrazloženja kakvo se obično daje Ministarstvu financija, donosi rebalans proračuna u kojem se našla nova stavka “ulaganje u računalne programe” u iznosu od 16,23 milijuna kuna, u kunu jednakom onome koji je potreban za plaćanje softvera. Sabor rebalans izglasava 3. prosinca, a isplata 16,23 milijuna kuna ide za tri dana.

Kako su takve promjene moguće?

Sugovornik 24sata je objasnio da promjene tolikog iznosa u rebalansu inače zahtijevaju obrazloženje. Ako to obrazloženje prihvati Ministarstvo financija, proračun ide na Ured premijera i onda na Vladu koja ga predlaže.

On je kazao da inače Ministarstvo financija i za niže cifre traži detaljna obrazloženja, dok se to ovdje nije dogodilo. Smatra da je to bilo tako jer je povećanje “već bilo dogovoreno u uredu premijera.”

Inače, dodaje, takvo povećanje na kraju godine nikad ne bi bilo odobreno. Ispričao je i kako je prema internim propisima nemoguće da bilo koji ministar svojevoljno poveća stavku koja nije u proračunu i to za ovoliki iznos, bez odobrenja Ureda premijera.