Politika & Kriminal

Objavljen je Indeks ravnopravnosti spolova za EU; Hrvatska je opet, šokantno, pri dnu ljestvice

Institut zaključuje da je Hrvatska najviše napredovala u kategorijama moći i znanja, a najmanje u području posla

Business cooperation and partnership vector concept. Woman and man working together for common goal. Symbol of equality or collaboration, connection. Eps10 vector illustration. Way to success
FOTO: Getty Images/iStockphoto

Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) objavio je Indeks ravnopravnosti spolova koji pokazuje trenutno stanje u Europskoj uniji. U poretku 28 zemalja članica Hrvatska je s 55,6 bodova na 22. mjestu. Lošiju indeks ravnopravnosti spolova od nas imaju samo Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Mađarska te Grčka – koja zauzima dno ljestvice.

Europski institut ove podatke objavljuje svake dvije godine pa se sadašnji podaci odnose na stanje 2017. Porazna je činjenica da je Hrvatska od 2005. u području ravnopravnosti na ljestvici skočila svega nekoliko bodova- od 50,3 (2005.) na 55,6 (2017.)

U odnosu na posljednje istraživanje Hrvatska je na ljestvici ipak skočila s 24. na 22. mjesto. No ono je s 55,6 bodova i dalje daleko iza prosjeka EU-a koji iznosi 67,4. Država s najboljim omjerom ravnopravnosti spolova u EU je Švedska, a prate ju Danska i Francuska. Valja primijetiti i da je Slovenija s 68,3 bodova zauzela visoko 11. mjesto.

Najravnopravniji u kategoriji zdravlja

Indeks ravnopravnosti spolova obuhvaća šest osnovnih područja: posao, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje te dva sporedna područja: nasilje nad ženama i neravnopravnosti koje se preklapaju. Žene su u Hrvatskoj najbliže ravnopravnosti u području kategorije zdravlja kojom se mjeri zdravstveni status, zdravo življenje i pristup zdravstvenoj skrbi. Hrvatska tu ima visokih 83, 7 bodova.

Nešto bolju ravnopravnost žene u Hrvatskoj mogu očekivati i u kategorija posla koja mjeri mogu li žene i muškarci imati jednak pristup zapošljavanju i dobrim radnim uvjetima. U radno sposobnoj populaciji (20 do 64 godine) zaposlenost među ženama iznosi 60 posto. To je 10 posto manje od muškaraca. Ipak u prosjeku žene u Hrvatskoj tjedno rade 39 sati, a muškarci 40 što je jedna od najmanjih razlika u EU.

Hrvatska ima 55,6 bodova, a stanje je najbolje u kategorijama zdravlja i novca novinar

Žene i dalje manje zarađuju

Iako je u kategoriji posla zabilježen blagi napredak, žene i dalje u prosjeku zarađuju 9 posto manje od muškaraca. Situacija je još gora u obiteljima s djecom gdje žena zarađuje čak 26 posto manje, a sličan postotak je i u razlici kod isplate mirovina.

Žene u Hrvatskoj ne mogu očekivati ravnopravnost na razini Švedske ni u kategoriji znanja. Tu smo na pretposljednjem mjestu u EU jer je broj visokoobrazovanih žena i dalje 11 posto manji od muškaraca. Najbolje ne stojimo ni u kategoriji slobodnog vremena. Tek 13 posto žena (u odnosu na 19 posto muškaraca) sudjeluje u sportskim, kulturnim ili drugim aktivnostima izvan doma.

Svaka treća žena pak provede najmanje 1 sat dnevno pomažući članovima obitelji dok je to slučaj s tek svakim petim muškarcem. Uz to, 62 posto žena provede najmanje jedan sat čisteći i kuhajući. Postotak muškaraca koji to svakodnevno rade iznosi mizernih 12 posto.

Odluke u muškim rukama

Najlošiji omjer ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj je pak u kategoriji moći kojom se mjeri ravnopravnost u području donošenja odluka na političkom ekonomskom i socijalnom planu (broj žena u parlamentu, vladi i lokalnoj vlasti, u upravnim odborima velikih kompanija, kao i u području medija, istraživanja i sporta).

Hrvatska je tu ostvarila svega 34,8 bodova. Prosjek EU-a iznosi visokih 51,9. Iz Instituta objašnjavaju da je tomu tako jer je u Hrvatskoj od 2007. d0 2018. postotak ministrica pao s 27 na 26 posto, a broj zastupnica s 22 na 20 posto. Zabilježili su i kako u Savjetu Hrvatske narodne banke više nema niti jedne žene.

Zabrinjavajuće je i što se Hrvatska prema nasilju nad ženama (u koje je uključen i femicid) nalazi na 23. mjestu. Institut zaključuje da je Hrvatska najviše napredovala u kategorijama moći (iako i dalje imamo loš rezultat) i znanja, a najmanje u području posla te da općenito znatno kaska za općim prosjekom EU-a oko ravnopravnosti spolova.

Aktualna ljestvica ravnopravnosti novinar

Ravnopravnost spolova u Hrvatskoj od 2005. do 2017.

2005. 50,3

2010. 52,3

2012. 52,6

2015. 53,1

2017. 55,6

 

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu