Vani je objavljena važna studija o masovnom revizionizmu holokausta u nekim zemljama EU. Hrvatsku su baš fino oprali

Istraživanje je, između ostalog, sponzoriralo sveučilište Yale. Među najgorima smo, uz Poljsku, Mađarsku i Litvu

15.08.2006., Grosseto, Italija - Hrvatska nogometna reprezentacija - mladi, prijateljska utakmica, Italija - Hrvatska. Navijaci napravili kukasti kriz.
Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Revizionizam po pitanju holokausta na najgoroj je razini u nekima od novih članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska, prenosi Politico rezultate nove studije koju su sponzorirali sveučilište Yale, Grinnell College i Europska zajednica za progresivni Judaizam. Istraživanje donosi zaključak da su uz Hrvatsku najproblematičnije Poljska, Mađarska i Litva te da vlade tih zemalja nastoje minimalizirati ulogu njihovih pripadnika u masovnim ubijanjima Židova.

“Mnoge vlade članica Europske unije rehabilitiraju kolaboracioniste iz Drugog svjetskog rata i ratne zločince dok istodobno minimaliziraju vlastitu krivnju u pokušaju istrebljenja Židova”, stoji u istraživanju.

Konretno, za Hrvatsku studija ističe da se na nogometnim utakmicama, skupovima i prosvjedima nastavlja koristiti pozdrav fašističkih ustaša, kao i da nedostaje muzeja o Holokaustu. Također se navodi da židovske i romske zajednice bojkotiraju službene komemoracije.

Hvale Rumunjsku, Francusku i Češku

Za mađarsku se vladu navodi da minimalizira svoje sudjelovanje u genocidu, rehabilitira ratne zločince i uvodi antisemitske pisce u nacionalni obrazovni kurikulum, a da se u Litvi razvio pogrešan povijesni narativ. “Tradicionalni nacionalistički narativ litvanskog ratnog iskustva izjednačava sovjetsku i nacističku okupaciju. Razvijen kao odgovor na sovjetski narativ, taj mit smatra Litvance gotovo jednakim žrtvama kao što su to bili Židovi i tvrdi da dobri Litvanci nisu imali ništa sa zločinima bilo kojeg režima te da su se odupirali u svakoj prigodi”, piše u istraživanju.

“Kada poljski ministar propituje poljsko sudjelovanje u umorstvu stotina židovskih susjeda za vrijeme Holokausta, u krivu je”, navode nadalje autori studije, ističući da postoje problemi i u Italiji, dok hvale Rumunjsku, Francusku i Češku zbog toga što su se suočili s vlastitom prošlošću.

Porast antisemitizma u Europi

Ova studija dolazi u vrijeme kada je antisemitizam u Europi u porastu. U anketi Eurobarometra objavljenoj prošli tjedan pokazalo se da polovica ispitanika iz zemalja EU28 smatra da je antisemitizam problem u njihovoj državi (dok to isto smatra samo 28 posto hrvatskih ispitanika). Nadalje, dok 51 posto EU28 ispitanika smatra da je antisemitizam na internetu problem u njihovoj državi, to isto smatra 34 posto ispitanika iz Hrvatske. Da je negiranje Holokausta u njihovoj zemlji problematično odgovorilo je 53 posto europskih ispitanika, a na razini Hrvatske 37 posto.

Nadalje, istraživanje Europske komisije objavljeno prošli mjesec otkrilo je da 9 od 10 europskih Židova vjeruje da je antisemitizam u porastu u zadnjih pet godina i da je, prema mišljenju 89 posto ispitanika, antisemitizam najgori i najproblematičniji na internetu i na drušvenim mrežama. Od 16.300 ispitanika njih 85 posto smatra da je antisemitizam najteži društveni i politički problem u njihovoj zemlji, 73 posto misli da je neprijateljsko ponašanje prema Židovima u javnosti veliki ili vrlo veliki problem, a 71 posto da postoji antisemitizam u medijima. Doduše, u ovoj anketi nisu sudjelovali građani Hrvatske, jer je anketa provedena u Austriji, Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Italiji, Mađarskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Španjolskoj, Švedskoj i Ujedinjenom kraljevstvu – 12 zemalja u kojima živi 96 posto europskih Židova.