Izašle alarmantne projekcije, EU je na prekretnici. Šuica za FT: 'Prijete nam mračni scenariji. Shvatite, ne možemo živjeti bez migranata'

Imigracija više nije dovoljna

Stanovništvo EU-a poraslo je tijekom 2022., potpomognuto priljevom raseljenih osoba iz Ukrajine, nakon privremenog dvogodišnjeg pada pod utjecajem pandemije. Prošle je godine Eurostat prognozirao da će populacija dosegnuti vrhunac od 453 milijuna 2026. godine.

No, brojke za 2023. bile su ispod očekivanja jer je broj rođenih u EU pao na razine koje Eurostat nije predviđao još dva desetljeća. U Hrvatskoj je, primjerice, u 2023. rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja. Time je nastavljen trend znatnog smanjenja broja živorođene djece.

Na razini EU-a, proteklih nekoliko desetljeća imigracija je pomagala u povećanju broja stanovništva, kompenzirajući ubrzani pad radno sposobnog stanovništva. No, ti čimbenici uskoro neće biti dovoljni, piše Financial Times.

Smanjuje se najproduktivniji dio stanovništva

EU nije izolirani slučaj. Demografski pad Japana postao je trajni problem, dok Kina i Južna Koreja sada imaju neke od najnižih stopa plodnosti – broj djece po ženi reproduktivne dobi – u svijetu.

Ali mnoge od 27 zemalja koje čine EU desetljećima su imale izuzetno niske stope nataliteta. Budući da se najproduktivniji dio stanovništva sada smanjuje, postoji dodatni pritisak na državne financije, što nosi posljedice za geopolitički položaj bloka.

EU je stoga postao poligon za pronatalne politike pojedinih vlada, od kojih je većina do sada bila neučinkovita u zaustavljanju pada broja rođenih. Istodobno, povećanje imigracije politički je nabijena tema u mnogim državama članicama. Populističke protuimigracijske stranke vjerojatno će ostvariti uspjeh na izborima za Europski parlament koji se održavaju u lipnju.

‘EU je na rubu demografske revolucije’

“Ako ne uzmemo u obzir demografske trendove i ne ublažimo ih tamo gdje je to moguće, mogli bismo završiti u mračnim scenarijima”, citira Financial Times Dubravku Šuicu, prvu potpredsjednicu Europske komisije za demokraciju i demografiju.

“Ti scenariji uključuju prijetnje našoj konkurentnosti, pritisak na naše proračune, pritisak na javne službe i mirovine te mogućnost da radna mjesta u svim sektorima ostanu nepopunjena”, dodala je. Šuica, koja je na izmaku petogodišnjeg mandata, pozvala je vlade da uspostave ministarstva za demografiju, a EU da osnuje vijeće s posebnim proračunom. Bez odgovarajuće organizacije, kaže, “nitko se ne osjeća odgovornim”.

Problem je i što se demografski učinci odvijaju sporo, smanjujući tako motivaciju vladajućih da djeluju odmah. Za Šuicu ovo pitanje zahtijeva veći osjećaj hitnosti među kreatorima politike. “EU je na rubu demografske revolucije”, kaže, a to zahtijeva “duboko promišljanje naših institucionalnih, političkih, gospodarskih i kulturnih okvira”.

Baby boom nakon rata

Državama Europske Unije demografski izazovi su zapravo relativno novi, piše FT. Nakon Drugog svjetskog rata većina europskih država doživjela je tzv. baby boom, koji je pridonio značajnom rastu populacije na čitavom kontinentu.

Od tada, faktori kao što su bolja edukacija, pogotovo kod žena, poboljšana prehrana i higijena, kontrola zaraznih bolesti te veća ponuda kontracepcijskih metoda, doveli su do strmoglavog pada nataliteta, ali i do produljenja očekivanog životnog vijeka.

Tijekom ovog razdoblja, udio populacije Europske unije u ukupnoj svjetskoj populaciji se više nego prepolovio i sada je manji od 6%. Prema podacima UN-a, radno sposobno stanovništvo EU-a, a to su osobe između 20 i 64 godine i koje pridonose najvećim dijelom poreznih prihoda, smanjilo se s 270 milijuna od 2011. godine na ovogodišnjih 261 milijun. U odnosu na ukupnu populaciju, najveći postotak radno sposobnog stanovništva EU-a bio je 2008. godine 61,4%, dok je danas 58%.

Demografija u Njemačkoj

Padom udjela radno sposobnog stanovništva “BDP po glavi stanovnika bit će konstantno nizak” kaže Michael Saunders, ekonomist tvrtke Oxford Economics.

Njemačka je izgubila oko 2 milijuna ljudi u dobi od 20 do 64 godine otkako je broj u toj skupini dosegao vrhunac 1998. godine, prema analizi podataka UN-a za FT. U sljedećem desetljeću najveća ekonomija EU-a trebala bi izgubiti još 10 posto svog radno sposobnog stanovništva, što je oko 5 milijuna ljudi.

U veljači je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck označio nedostatak radne snage kao najveći rizik za gospodarski rast zemlje. Institut der Deutschen Wirtschaft procijenio je da bi nedostatak radnika mogao koštati Njemačku 49 milijardi eura izgubljene proizvodnje u ovoj godini.

U SAD-u je druga priča

Imigracija i povećanje stopa zaposlenosti, posebno među ženama – čije je učešće u radnoj snazi ​​među onima u dobi od 20 do 64 godine poraslo za gotovo 10 postotnih bodova u odnosu na 2009. – do sada su kompenzirali ukupni demografski pad. No, većina stručnjaka kaže da to uskoro neće biti dovoljno. MMF predviđa da će se ukupni broj radnih sati u Europi smanjiti u sljedećih pet godina, dok se očekuje da će u SAD-u nastaviti rasti.

S obzirom na očekivani pad broja sati rada, “rast produktivnosti postao bi jedini pokretač rasta BDP-a”, navodi se u izvješću Europske komisije. To nije ohrabrujuće s obzirom na to da je rast produktivnosti u EU-u bio slab više od desetljeća.

“Morat ćemo napraviti velika ulaganja u poboljšanje onih ljudskih resursa koje imamo, umjesto da pokušavamo povećati stopu plodnosti”, kaže Wolfgang Lutz, direktor Wittgenstein Centra za demografiju u Beču. Ne bude li se radilo na tome, postoji rizik pada globalne konkurentnosti, a takav scenarij već je očit u sve većem gospodarskom jazu sa SAD-om, gdje radno sposobno stanovništvo raste, potpomognuto imigracijom, dodaje.

‘Velika zamjena stanovništva’

Ključni čimbenik koji određuje konkurentnost i gospodarski rast EU-a sposobnost je bloka da privuče globalne talente. Prošle je godine Europska komisija pokrenula „Paket mobilnosti vještina i talenata“, niz mjera kako bi EU postala privlačnija talentima izvana, poput platforme Talent Pool, koja olakšava zapošljavanje ljudima iz zemalja izvan EU-a, i to u deficitarnim zanimanjima.

Uoči parlamentarnih izbora za EU dio rasprava preoteli su teoretičari “velike zamjene stanovništva”, koji vjeruju da liberalne elite promiču imigraciju nebijelaca izvan Europe, kako bi potkopale etničku i kulturnu homogenost. “Mogu razumjeti da ljudi nekako osjećaju kao da bi trebali ići krajnje desno… jer misle da će im migranti pokvariti nacionalni identitet, ali u isto vrijeme ne možemo živjeti bez imigranata”, kaže Šuica.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni potpisala je sporazum s Albanijom, prvi prema kojem neka nečlanica EU-a, dakle Albanija, prihvaća migrante na račun neke države članice Europske unije. Istodobno, njezina vlada je povećala broj radnih dozvola za radnike koji nisu iz EU-a, a diljem Italije škole se zatvaraju ili spajaju zbog manjka učenika.

Ne pomažu više ni bonusi za bebe

U nastojanju da uspore demografski pad, mnoge zemlje EU-a uvele su financijske poticaje kao što su “bonusi za bebe”. Od reizbora u srpnju prošle godine, administracija desnog centra u Grčkoj obećala je riješiti demografske izazove u zemlji, uspostavivši po prvi put Ministarstvo socijalne kohezije i obitelji. Vlada je podigla naknadu za rođenje djeteta s 2000 eura na 2400 do 3500 eura, ovisno o veličini obitelji.

Na pitanju demografije u Hrvatskoj inzistiraju zastupnici Domovinskog pokreta, koji su dio nove Vlade, pa je tako i kod nas oformljeno posebno ministarstvo. Tek treba vidjeti što će iz toga proizaći.

Međutim, čak ni politike usmjerene na obitelj, a koje su u prošlosti davale rezultata, više ne funkcioniraju tako dobro, smatra Šuica. Godine 2022. broj beba rođenih u EU pao je ispod 4 milijuna – prvi put od početka prikupljanja podataka 1960. godine.

‘Malo je vjerojatno da će se taj trend preokrenuti’

U Francuskoj i Španjolskoj, primjerice, najmanji je broj rođene djece nakon rata. U Grčkoj je najniži u devet desetljeća. Stopa fertiliteta, mjerena brojem živorođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi, u EU je 2022. pala na 1,46. Dakle, ispod takozvane zamjenske razine od 2,1, na kojoj je stanovništvo stabilno bez imigracije.

“Malo je vjerojatno da će se taj trend preokrenuti”, kaže Sarah Harper, profesorica gerontologije na Oxfordu. Bolje obrazovanje i neovisnost znače da su “žene izgubile obvezu reprodukcije”, dodaje.

Europa ipak ima najduži očekivani životni vijek

Stručnjaci smatraju da bi Europa mogla više iskoristiti svoju “dividendu dugovječnosti”, kapitalizirajući zdravije starije generacije, razbijajući stereotipe o starenju. Europa ipak ima najduži očekivani životni vijek od svih kontinenata.

Financial Times piše i kako se u Europi broj starijih od 85 udvostručio u zadnja dva desetljeća, što stvara pritisak na izdatke za zdravstvo i mirovine.

Većina zemalja EU-a poduzela je korake kako bi zadržala ljude dulje na poslu, kao što je povećanje dobi za odlazak u mirovinu. “Preranim odlaskom u mirovinu”, kaže Harper, “stvaramo odljev mozgova jer vaše znanje, vaša stručnost i mudrost odlaze negdje s vama i vi više ne pridonosite društvu”.